Sve Novosti

Stručnjak za 021 o lisicama u Novom Sadu: Zašto su tu, da li su opasne i koje životinje vole ljudsku okolinu?

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive
 

Najmanje jedna odrasla lisica viđena je poslednjih nedelja u Novom Sadu, a pojedini građani imali su priliku da u okolini keja i Petrovaradinske tvrđave vide i mlađu lisicu.

Mnogima nije prvi put (setimo se divljih svinja), ali pojedini su tek sada videli divlju životinju na ulicama grada.

Ovakve i druge vrste nastanjuju planinske i šumske predele, a kako za 021.rs objašnjava stručnjakinja za zaštitu prirode u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode dr Jadranka Delić, lisice naseljavaju i Frušku goru. Zato je očekivano da su se ove lisice spustile iz šume u grad, a naša sagovornica objašnjava detalje prirode ponašanja lisice i pojave drugih vrsta (divljih, zaštićenih) na ulicama Novog Sada.

Na pitanje da li ovakvi bliski susreti s lisicama u gradu mogu da budu opasni po Novosađane, dr Delić (inače, stručnjakinja iz oblasti mamologije) kaže da nisu jer se ova vrsta, kao i većina drugih divljih vrsta, plaše čoveka i sklanjaju se od njega.

021: Da li se, u slučaju da se pojedine životinje zaista spuste iz šume u gradsku okolinu, ove životinje vraćaju u stanište i u kojoj se proceduri to radi?

dr Jadranka Delić: Životinje se vraćaju u prirodu samo ako se radi o životinjama kojima je pomoć potrebna. Tim za zbrinjavanje životinja Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode na poziv građana, institucija i drugih vrši prihvat povređenih ili bolesnih životinja. Ako su veće povrede ili bolesti, životinje se nose u prihvatilište ZOO Vrta 'Palić' gde se životinjama ukazuje pomoć i nakon ozdravljenja vraćaju se u prirodu. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode godišnje ima veliki broj intervencija (oko 300) zbrinjavanja povređenih i bolesnih vrsta divljih životinja na teritoriji Vojvodine. Kada je reč o lovnim vrstama, kakva je lisica, to se ne radi jer su njihov status i režim zaštite regulisani propisima iz oblasti lovstva odnosno Zakonom o divljači i lovstvu. 

021: Koje vrste divljih životinja nastanjuju Novi Sad?

dr Jadranka Delić: Novi Sad nastanjuje veliki broj životinjskih vrsta. Do sada nije napravljen potpuni popis svih vrsta na području grada, no poznata je fauna nekih lokaliteta, posebno zaštićenih područja.

021: Da li se na teritoriji našeg grada nalaze posebno ugrožene vrste životinja?

dr Jadranka Delić: Vrste se štite na osnovu Zakona o zaštiti prirode. Stepen ugroženosti se meri prema tome na koji način određeni faktori negativno utiču na pojedine vrste. Na širem području grada zabeleženo je više od 40 vrsta sisara i ovaj broj nije konačan. Najugroženija grupa sisara su svakako slepi miševi. Ova izuzetno značajna i ugrožena grupa sisara stalno naseljava grad i širi prostor. Visok diverzitet slepih miševa u široj okolini Novog Sada je svakako omogućen većom teritorijalnom zastupljenošću zaštićenih područja. Tako se na širem prostoru grada Novog Sada sreće veći broj slepih miševa, ali i drugih životinjskih vrsta zbog blizine Dunava, zaštićenih područja kao što su NP 'Fruška gora', SRP 'Koviljsko-petrovaradinski rit' i PP 'Begečka jama', staništa zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, kao i prisustvo parkovskih površina i drvoreda. Prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta, većina vrsta slepih miševa su strogo zaštićene vrste. Slepi miševi se nalaze i na dodacima Bonske i Bernske konvencije kao i na listi EUROBATS. U prilog zaštiti slepih miševa kod nas je i činjenica da je nedavno donešen Zakon o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju populacija slepih miševa.

Na području grada zabeležena je, do sada, 251 vrsta divljih ptica, od kojih su strogo zaštićene 209, a zaštićene 32. Samo 10 vrsta nemaju status zaštite i 'nisu ugrožene', a čak 86 odsto vrsta uživa status stroge zaštite. Kada je ugroženost ptica na području Grada u pitanju, na osnovu Crvene knjige ptica Srbije i kategorija ugroženosti po IUCN-u (Međunarodna unija za zaštitu prirode), na području Novog Sada živi 13 vrsta ptica koje su kritično ugrožene, 22 vrste ugroženih, 27 ranjivih vrsta, 26 skoro ugroženih. Sve ove kategorije, po ovoj klasifikaciji ugroženosti, spadaju u ugrožene vrste ptica.

021: Šta je razlog sve češće pojave lisica i divljih ptica na ulicama Novog Sada? 

dr Jadranka Delić: Pojava lisica na području grada nije novost. I ranije su ove životinje ulazile u grad. Više je razloga što se one češće viđaju u gradu. U gradu je veliki broj kontejnera u kojima je često hrana do koje ove životinje lako dolaze. Grad je iz istih razloga prepun glodara kojima se lisice hrane, a kojih je na poljoprivrednim površinama izvan grada usled intenzivne hemizacije sve manje. Pojavi ovih životinja pogoduje okolina obrasla vegetacijom, neuređena dvorišta, ukoliko ljudi drže domaće životinje (kokoške, svinje, zečeve i dr.), ako imaju čardake, šupe i slično. Treba imati na umu i veliku korist lisica kao regulatora brojnosti glodara. Podizanje žičanih ograda oko kuće, uređivanje i održavanje dvorišta je način da se pojavljivanje ovih životinja svede na najmanju moguću meru.

Što se divljih ptica tiče, njihov život na području grada nije neobična ili ekscesna pojava. To im je redovan životni prostor, bez koga ne mogu. Generalno gledajući, one vrste koje su naselile gradska područja i uopšte naselja navikla su na njih i normalan nivo ljudskih aktivnosti im ne smeta. Neke vrste se, u Vojvodini, gnezde isključivo u naseljima, kao što su crna čiopa ili bela roda. Neke druge veoma jasno preferiraju ljudska naselja u odnosu na 'prirodna', iako ih ima i tamo. Takve su, na primer, obična vetruška, gačac, češljugar, sova utina, kukuvija, kukumavka... Jednostavno, ljudskih je staništa sve više, a pticama je 'ponuđeno' da se na takve uslove prilagode ili da ih ne bude u naseljima. Sve više ljudi znači sve više prostora za život mnogih od njih, dok manje prilagodljivije traže druge prostore i 'beže' van naselja. Neke se nikada ne prilagode. 

021: Ko vodi brigu o ovim životinjama? 

dr Jadranka Delić: Po Zakonu o zaštiti prirode, svaki građanin je subjekt zaštite prirode. Odgovornost svakog od nas za očuvanje vrsta je vrlo velika. Ipak, Zakon o zaštiti prirode jasno navodi da se o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama staraju se zavod za zaštitu prirode (u Vojvodini to je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode), kao i imaoci tih ovlašćenja, upravljači zaštićenih područja, javna preduzeća za gazdovanje šumama, korisnici lovišta i ribarskih područja koji su dužni da planiraju i sprovode mere i aktivnosti na praćenju i upravljanju populacijama strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta u okviru programa i planova upravljanja. To sve se odnosi i na gradska područja, pa i na grad Novi Sad. Kada je reč o lisici koja predstavlja lovnu vrstu, status i režim zaštite ove vrste regulisani su Zakonom o divljači i lovstvu.

Izvor: 021.rs Autor: Gorica Nikolin - This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Lov i još ponešto©2021 Sva prava zadržana. Design & SEO by NewNowMedia

Search