Općine i gradovi će ubrzo, po svemu sudeći, morati izdavati dozvole za lov u nelovnom, naseljenom području.

Naime, već prije nekoliko godina država je donijela plan zaštite divljači da bi se pojačao redukcijski odstrel kojeg su potom morale provesti sve jedinice lokalne samouprave. Međutim, mnoge to nisu učinile te su, tako, grubo zakazale.

Uz još brojne faktore i značajnu ulogu lovaca, posljedice takvog nemara imamo priliku spaziti svake večeri kada svinje počnu izlaziti iz lovnih i spuštati se prema naseljenim područjima.

Divlja svinja je, izgleda, inteligentna životinja i osjeća da je u tom novom ambijentu sigurnija. Čitala je zakon, šale se mnogi.

Nakon što smo prošle nedjelje donijeli priču o problemu divljih svinja iz pogleda lovaca Puljštine, ovaj su se put oglasili biolozi, a neki su gradovi i općine najavili početak konkretnog rješavanja problema.

Slučaj tumaranja divljih svinja po naseljenim područjima za Glas Istre je komentirao i poznati biolog iz Premanture, inače doktorand na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i asistent na Fakultetu prirodnih znanosti u Puli, Neven Iveša. On s biološkog aspekta, ali i iskustva ravnateljevanja Kamenjakom, dio krivnje pripisuje upravo lovcima. 

Vrlo izdašne donacije 

Na vidno povećanje populacije divljih svinja, tvrdi on, utjecalo je više čimbenika čiji je zajednički nazivnik - čovjek. Lovozakupnici, odnosno lovačka društva, dodatno i obilato hrane divlje svinje i osiguravaju im pojilišta, kaljuže. Tako se smanjuje smrtnost mladih budući da ima dovoljno hrane za sve. Uz to, objašnjava da se kaljuženjem stvara zaštitni sloj na koži svinja te se tako otežava infestacija odraslih ektoparazitima, što je ustvari poželjno. Naime, ovi potonji su, inače, uz predatore glavni prirodni regulator populacija.

- To svakako nije dobro ni za prirodnu selekciju jer se na taj način mogu brže i lakše prenositi bolesti. Inače, zanimljivo je da su pojilišta korisna skoro pa isključivo za divlje svinje, dok primjerice srnećoj divljači nisu uopće potrebna za preživljavanje. Također, vrlo je važno i napomenuti da su divlje svinje na Kamenjaku udomaćena sorta. Netko ih je nekada, vjerojatno namjerno unio, kao što se unose i druge životnje, kaže Iveša, dajući do znanja da određeni lobiji ipak svjesno i sistematski rade na povećanju populacije divljih svinja.

- Dovoljno je vidjeti koliko je pojilišta postavljeno samo na Kamenjaku u zadnjih desetak godina i baciti pogled na sredstva koja lovačka društva dobivaju od tijela javne vlasti. JU Kamenjak je zadnjih godina donirao više stotina tisuća kuna lovcima za njihove aktivnosti, pa tako i za izradu pojilišta. Na taj način, umjesto da svi skupa štite prirodu i ljude, ustvari potpomažu bujanju populacije divljih svinja. Lovački lobi je izrazito moćan. Naravno, oni imaju vrlo bitnu i pozitivnu ulogu u održavanju ekosustava, ali sanitarni i redukcijski odstrel divljih svinja i čagljeva sada mora biti obavljen, tvrdi Iveša, koji ipak ne želi spominjati imena.

Iz neslužbenih izvora, pak, saznajemo da se u predmetnom slučaju radi o lovcu iz Premanture koji se nalazi u svojevrsnom sukobu interesa te godinama uspješno lobira i zastupa "interese divljih svinja" i lova na području Kamenjaka. U prilog tome dovoljno je pogledati jelovnike raznih konoba i restorana na kojima je divljač sveprisutna i radi se, kažu stručnjaci, gotovo uvijek o mesu divlje svinje. 

Klimatske promjene 

Još jedan faktor igra ulogu u nekontroliranom širenju populacije divljih svinja, pojašnjava Iveša, a to su klimatske promjene. Zime su sve blaže, manje je snijega i leda, što svinjama olakšava rovanje i kopanje, odnosno pronalazak hrane. Često vidimo razrovane površine u prirodi i urbanim sredinama, pa tako nastaju štete i dodatni troškovi u hortikulturi, a da ne govorimo o štetama na usjevima. Iskapanjem gomolja geofita, posebice orhideja, divlje svinje mogu negativno utjecati i na zaštićene prirodne vrijednosti.

Važan čimbenik s biološke strane je i promjena genetičke strukture divljih svinja, i to parenjem s domaćom svinjom u ratno i poslijeratno vrijeme. Tako su vremenom nastali križanci koji mogu imati i više od uobičajenog jednog legla tijekom godine.

Također, poznati problemi koje Medulin i Pula, ali i cijela Istra imaju sa zbrinjavanjem otpada, privlače divlje svinje zbog dodatnog izvora hrane. Nedostatak kompostane, odbacivanje svekolikog organskog otpada u prirodu, pogotovo ljeti, uvelike pridonosi razmnožavanju divljih svinja koje su, inače, svejedi.

- Općenito neadekvatno uspostavljena infrastruktura za gospodarenje otpadom i nedostatak nadzora komunalnih redara, značajno utječu na promjene u ponašanju divljih životinja, što predstavlja opasnost i visok sanitarni rizik, naglašava Iveša.

izvor: glasistre.hr