Lovci se brinu se o ravnoteži prirode.

Ljubav prema očuvanju prirodne ravnoteže, uopće prirodi i životinjama, uvijek nam je na prvom mjestu, kaže nam Marinko Džoić, predsjednik respektabilne Lovačke udruge “Sava” Orašje i predsjednik Vijeća za županijsko lovstvo PŽ-a koja djeluje kao član Lovačkog saveza Herceg Bosne, jednog od tri u državi, piše Večernji list BiH.

I kći lovkinja

Marinko doslovce živi lovstvo ne samo zbog simpatična nadimka “Zec” koji je u Posavini nešto najprirodnije, jer u istim imenima i prezimenima teško biste se snašli, već je i njegov dom podređen lovstvu. U dvorištu se slobodno šeta srna, a na farmi od 75 m poluotvorena tipa (jednoj od tri u BiH) uzgaja i divljeg zeca. Ljubav prema lovstvu prenosi i na mlađe pa je i kći stasala do lovkinje. LU “Sava” ima više od 450 članova i djeluju na području općine Orašje kroz 10 lovačkih sekcija, po 10 lovočuvara i lovnika, a angažirali su i profesionalnog lovočuvara. Vijeće za županijsko lovstvo obuhvaća još 4 udruge - LU “Fazan” iz Odžaka, “Kuna” Domaljevac-Šamac iz PŽ-a te iz Brčko Distrikta “Soko” Seonjaci i “Jarebica” Štrepci. Lovački savez HB ima oko 10.000 lovaca, Bošnjački više od 30.000 i Lovački savez RS-a više od 20.000.

- Svi imamo zajedničku ljubav prema lovstvu i kada se družimo, to nas spaja, a razlike samo upotpunjuju i obogaćuju. Zajednička nam je poruka javnosti da lov nije hobi ubijanja jer mi tu riječ i ne koristimo već kažemo odstrel sukladno zakonu i kako bi se održao prirodni balans. Lovački savez HB član je međunarodnih organizacija. Pratimo europske standarde, no posebno dobru suradnju imamo sa svim lovačkim udrugama i institucijama, posebno s udrugama lovaca iz RH. Vezani smo osobito i za oblast poljoprivrede jer 90% lovaca su i poljoprivrednici - kaže Džoić.

Nismo zaobišli ni probleme koje muče lovce, a prije svega, suzbijanje štetočina, predatora, šakala ili čagljeva. - Oni kao i divlje svinje prave velike štete na lovištu, a znaju zalutati i na gospodarstva. - Divlje svinje šetale su po središtu Rijeke, medo ulicama Vareša, u Brčkom jelen središtem grada. Odstrel je važan zbog ravnoteže u prirodi, mi vodimo evidenciju o ulovu. U prošloj lovnoj sezoni odstrijelili smo 246 čagljeva u trima posavskim općinama koji napadaju osobito sitnu divljač, ali i stoku u gazdinstvima. Možete misliti što bi se dogodilo da nismo i koliko bi devastirali lovište. Prošle godine u lovište smo pustili i jelena lopatara. Imamo i članarinu od 150 do 200 KM godišnje, a u zanavljanje divljači svake godine izdvojimo oko 40.000 KM, samo za unos divljači, a pomažu nam i županijska sredstva. Lani smo unijeli u lovište oko 100 grla jelenske divljači, jelena lopatara na prostor PŽ-a - kaže.

Najviše fazana i zečeva

- Posavina je poznata po sitnoj divljači, fazan i zec dominiraju. Fazana je ipak sve manje jer je ljudski čimbenik najveći problem zbog otrova koji je poguban za pernatu divljač. Za mene je neprihvatljivo korištenje totalnih otrova jer njime neki posipaju oranice radi uklanjanja korova ne shvaćajući koliko time uništavaju prirodu i zdravlje ne samo životinja već i svoje djece. Posavskim lovcima važna je i edukacija. Uvijek su tu kada treba pomagati. Lov i ribolov kao turističke grane trebalo bi više razvijati jer Posavina je raj za njih - kaže Džoić. Oraški lovci očekuju do konca godine završiti i svoju prvu zgradu.

izvor: grude.com