U Republici Srpskoj u toku je izrada Plana upravljanja mrkim medvjedom, koji treba utvrditi veličinu populacije medvjeda u Republici Srpskoj, područja i staništa koja zauzima, kvalitet tih staništa i stanje populacije. Generalno, Planom će biti utvrđen broj jedinki koje određeno stanište može da podnese, u smislu obezbjeđivanja povoljnih uslova za ishranu, mir i brloženje, zatim koji broj jedinki može da se izluči iz populacije putem redovnog odstrela, a da populacija ostane vijabilna, i što je najvažnije, Plan upravljanja će definisati jasne smjernice za dugotrajno očuvanje populacije i kvaliteta staništa mrkog medvjeda, na način da se održi trajna koegzistencija sa čovjekom.

Za izradu Plana upravljanja angažovana je Radna grupa, imenovana rješenjem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u okviru koje su zastupljeni predstavnici nadležnih institucija, korisnika lovišta i organizacija civilnog društva.

Prilikom izrade Plana upravljanja mora se postići potpuni konsenzus po osnovnim pitanjima svih interesnih strana. Pored navedenog, plan mora biti usklađen sa planovima susjednih zemalja koje upravljaju medvjedom, kao i sa odgovarajućim akcionim planovima evropskih institucija.

Opšti cilj Plana upravljanja jeste očuvanje stabilne populacije medvjeda u Republici Srpskoj, u brojnosti koja osigurava njenu sposobnost za opstanak i suživot sa čovjekom.

Pojam poželjne brojnosti medvjeda predstavlja pitanje o kome se mora povesti šira diskusija. Sasvim je očekivano da sve interesne strane neće imati isto mišljenje o poželjnoj brojnosti medvjeda, ali  će se na zajedničkim radionicama  u procesu izrade Plana upravljanja, a kasnije i akcionim planovima koji će se donositi na osnovu navedenog plana,  utvrditi optimalni kapacitet populacije u okviru područja koja nastanjuje. Poželjna brojnost treba da odražava odnos između veličine teritorije na kojoj će medvjed moći zadovoljiti većinu svojih životnih potreba i njihovog maksimalnog broja koji  neće imati štetan uticaj na  suživot s ljudima. 

S obzirom na kvalitetu životnog prostora medvjeda, kao i na mogućost suživota s ljudima, životni prostor medvjeda treba zonirati na nekoliko zona. Prije svega, to su: zone stalnog  boravka, zone povremenog boravka gdje je medvjed prihvatljiv, zone povremenog boravka gdje nije prihvatljiv i zone slučajne prisutnosti medvjeda. Određivanje odnosa kapaciteta staništa i veličine populacije treba da da odgovor koji je to optimalan broj jedinki na nekom području koji garantuje da će medvjed svoje potrebe za egzistencijom i reprodukcijom moći da zadovolji.

Stanje populacije stalno će se pratiti pomoću sistemskog prikupljanja svih podataka o živim jedinkama kao i o smrtnosti medvjeda.

Sasvim je jasno da se sistematskim upravljanjem populacijom medvjeda, što Plan treba da obezbijedi, može ostvariti i vrlo značajan turistički i lovnoprivredni efekat. Jedan od preduslova za to jeste impelementacija Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES). Bez potpune implementacije Konvencije gotovo je nemoguće izvoziti trofeje, a to je konačno jedan od uslova koji strane turiste – lovce može dovesti  u našu zemlju.

Dosadašnji sastanci Radne grupe za izradu plana upravljanja pokazali su da Ministarstvo poljoprivrede , šumarstva i vodoprivrede, putem korisnika lovišta, obezbjeđuje zavidan nivo podataka i informacija o mrkim medvjedima. Takođe, pokazalo se i to da se ti podaci ne prikupljaju na standardizovan način i u digitalnom formatu, kako bi se omogućila brža, efikasnija i ekonomičnija razmjena podataka. Sam proces izrade Plana upravljanja ukazao je na potrebu preciznijeg definisanja područja koja medvjed nastanjuje, što zahtjeva dodatan rad na terenu sa korisnicima lovišta. Za tu potrebu izrađena je karta potencijalnih staništa modvjeda, koja pokazuje gotovo duplo veću površinu u odnosu na onu koja je iskazana dosad definisanim lovno produktivnim površinama. 

Kada se Plan upravljanja usvoji, dostaviće se lovačkim udruženjima na usaglašavanje sa ostalom planskom dokumentacijom (Lovne osnove i Godišnji planovi). Ukoliko se pokaže da je Planom upravljanja utvrđen mnogo veći kapacitet staništa i populacija, ne treba raditi reviziju postojećih lovnih osnova odmah, nego po njihovom isteku sugerisati da se prilikom izrade nove lovne osnove uvaže podaci iz Plana upravljanja.

Nesumnjivo je da će podaci o stanju populacije mrkog medvjeda na području Republike Srpske, o stanju njihovih staništa, definisanim mjerama očuvanja i smjernicama za upravljanje, kao i drugim metodologijama i već usvojenim praksama u zemljama Evropske unije, biti od dragocjene pomoći nadležnim institucijama pri vršenju praćenja stanja, odnosno prikupljanja i obrade podataka i za neke druge životinjske vrste, prvenstveno krupne zvijeri (vuka i risa).

Plan upravljanja mrkim medvjedom u Republici Srpskoj radi se u okviru projekta „Zaštita mrkog medvjeda na području Dinarida“, koji implementira Centar za životnu sredinu, uz finansijsku podršku njemačke fondacije za očuvanje prirode „EURONATURR“  i trajaće do kraja 2021. godine.

izvor: lovcirs.com