- Region
- Affichages : 2361
CG:MINISTARSTVO DALO NEGATIVAN ODGOVOR NA ZAHTJEV NVO
Peticija za moratorijum na lov ne može pred građane. U zahtjevu, CZIP je uputio predlog da se “do stručnog i nezavisnog popisa i utvrđivanja broja jedinki lovne divljači u Crnoj Gori” hitno donese propis o uspostavljanju lovostaja
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dalo je negativno mišljenje na zahtjev za pokretanje peticije putem koje bi se građani izjasnili o uvođenju privremenog moratorijuma na lov. Takav zahtjev 23. februara uputio je Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) nakon što je ranije tog mjeseca u Beranama ubijena ženka medvjeda.
Nakon što je, kako su tada kazali, peticija uredno zaprimljena, a CZIP-u dostavljeno obavještenje da će ukoliko ispunjava uslove predviđene za podnošenje biti otvorena za potpisivanje na portalu “Glas građana - e-Peticije” i da će podnosilac o tome biti obaviješten u roku od 20 radnih dana, toj NVO nije stigao odgovor.
Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija tada su saopštili da će zbog toga “u okviru svojih nadležnosti ispitati interne procedure unutar Vlade, kako bi se preduprijedile ovakve pojave”. Resor Aleksandra Stijovića izjasnio se o peticiji 23. aprila, dva mjeseca pošto je kandidovana.
U zahtjevu, CZIP je uputio predlog da se “do stručnog i nezavisnog popisa i utvrđivanja broja jedinki lovne divljači u Crnoj Gori” hitno donese propis o uspostavljanju lovostaja.
U odgovoru na zahtjev, iz resora Stijovića podsjetili su da je važeći Zakon o lovstvu donijet 2008, izmjene i dopune izvršene 2015, a 2018. da je otpočela priprema Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o divljači i lovstvu: kazali su i da su tokom 2019. angažovani međunarodni eksperti, prikupljena potrebna mišljenja, među kojima i, kako su kazali, pozitivno mišljenje Evropske komisije, da je predlog prihvaćen na Vladi u decembru 2019, da su ga prihvatila i dva skupštinska odbora, a da o predlogu još nije raspravljano u Skupštini.
“Napominjemo da je u skladu sa zakonom prije početka pripreme ovog zakonskog teksta upućen Javni poziv svim NVO za imenovanje predstavnika za radnu grupu za izradu ovog zakona i da nijedna od NVO koje su potpisnice predmetne peticije nije dostavila svoj predlog...”, piše u odgovoru resora Stijovića.
Uvođenje moratorijuma na lov, osim CZIP-a, NVO koja je formalno predala zahtjev za peticiju, tražila je još 61 organizacija, među kojima Green Home i Parkovi Dinarida.
Iz resora Stijovića u odgovoru na zahtjev naveli su i da nijedna potpisnica u toku javne rasprave na predlog nije dostavila primjedbe, predloge i sugestije.
“Ovo ministarstvo smatra da je ovako pripremljen Predlog zakona u potpunosti usaglašen sa propisima iz oblasti zaštite prirode... nema mjesta za nove izmjene propisa iz oblasti divljači i lovstva”, piše u odgovoru.
Pored ostalog su naveli i da će Crna Gora u naredom periodu biti u obavezi da “kroz koncipiranje i donošenje inoviranih podzakonskih akata, razmotri budući pristup zaštite pojedinih vrsta... i da utvrdi lovne sezone za pojedine vrste divljači, u zavisnosti od njihovih bioloških svojstava i ekoloških uslova u kojima žive”, piše u odgovoru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Dodaju i da je hitno uvođenje moratorijuma na lov “radikalan potez” i da “ne bi bio razumno rješenje”.
“Donošenje akta kojim bi se zabranio lov na sve vrste divljači u Crnoj Gori nema svoj osnov u pogledu kako struke, nauke i prakse, tako i u važećim zakonskim propisima”, stoji u obrazloženju za odbijanje peticije.
Iz resora Stijovića kao razloge za neprihvatanje moratorijuma navode bolesti divljači i dodaju da bi potpunom zabranom lova na prenosice bilo onemogućeno njihovo suzbijanje. Pored ostalog, navode primjer bjesnila.
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove krajem septembra, kada se obilježava Svjetski dan borbe protiv bjesnila, saopštili su da u Crnoj Gori od marta 2012. nije zabilježen nijedan slučaj te bolesti, “ni kod domaćih, ali ni kod divljih životinja”.
Kao razlog da ne prihvate peticiju, u resoru Stijovića naveli su i da bi moratorijum doveo do povećanja obima šteta od divljači, “prevashodno na poljoprivrednim gazdinstvima”, a da bi to dovelo i do povećanja zahtjeva za naknadu šteta od divljači, “što bi prouzrokovalo i probleme sa isplatama istih”.
Moratorijum na lov, kako dodaju, nije prihvatljiv i zbog “prenamnožavanja predatora, koji se mjerama koje preduzimaju korisnici lovišta pokušavaju svesti na podnošljiv nivo”.
“Kao i do smanjenja broja plemenitih vrsta, što bi se negativno odrazilo i na lanac ishrane u prirodi”, piše u odgovorima i dodaje se da je razmišljanje da će priroda sama od sebe regulisati ravnotežu “mnogostruko sporna”.
“Lov je sastavni dio svih ostalih korišćenja prirode... Stav da će zabranom lova nivo neke populacije biti očuvan i da je na taj način nešto riješeno je potpuno pogrešan... gdje nema uređenog lova postoji ‘povoljno’ okruženje za krivolovce i štetočine”, navode iz Ministarstva i dodaju da je “lov legitiman, demokratski i popularan oblik rekreacije u prirodi” i da tu aktivnost u Evropi uživa sedam miliona ljudi.
Uprava policije (UP) juče je saopštila da su noć prije njihove kolege u Šavniku otkrile slučaj nezakonitog lova i zbog toga procesuirala dvije osobe.
“Zbog krivičnog djela nezakonit lov u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija lišeni su slobode S. M. (27) i B. V. (49), oba iz Nikšića. Oni su privedeni državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima”, piše u saopštenju i dodaje se da je kod S. M. i B. V. policija tokom pretresa vozila pronašla glavu i kožu medvjeda, više noževa, dvogled, kuke za meso i oštrač za noževe i da “kriminalistička obrada upućuje na sumnju da su ova dva lica u mjestu Dragišnica odstrijelila medvjeda”.
Mamolog u CZIP-u Aleksandar Perović kazao je juče da “donosioci odluka i političari više nemaju pravo propagiranja Crne Gore kao zelene destinacije”.
“Konstantna isprazna obećanja i laži. Od ministra do ministra, bez razlike”, rekao je on.
Osim u Dragišnici i Beranama, slučajevi ubijanja medvjeda zabilježeni su 2018, u kanjonu Tare, u blizini Matešava, te 2020. u kanjonu Male rijeke.
Crna Gora je u julu 2020. usvojila Rimski strateški plan, baziran na Bernskoj konvenciji, prema kojem se obavezala da stopu krivolova smanji za 50 odsto do 2030.
izvor: vijesti.me