- Divljač
- Affichages : 1656
Klimatske promjene mijenjaju navike, kvalitet i ponašanje divljači
Izuzetno vruća ljeta, suve i tople zime, te veoma kišna i hladna proljeća sa neravnomjerno raspoređenim količinama padavina koje izazivaju niz poplava, odrona i klizišta, potvrđuju da je na našim prostorima i te kako prisutan scenario aktuelnih klimatskih promjena koje su zahvatile cijelu našu planetu.
Naravno, posljedice ovih promjena se manifestuju na cjelokupan eko-sistem, u koji svakako spada i divljač. I aktuelno izrazito toplo i sušno vrijeme u ovom zimskom periodu nesumnjivo pokazuje da se nalazimo pod uticajem klimatskih promjena.
Važno je istaći da zemlje u razvoju, u koje se ubraja i BiH, pripadaju grupi koje su osjetljive na neželjen uticaj globalnih klimatskih promjena, što su potvrdila i dosadašnja dugogodišnja istraživanja. Procjene ukazuju da će područje BiH biti trajno izloženo ovim uticajima, a koji će zasigurno sve više imati uticaj na cjelokupan eko-sistem zemlje. Mogućnosti zaštite od tih uticaja na lokalnom nivou dosta su ograničene, međutim brojne su mogućnosti prilagođavanja na izmijenjene klimatske uslove. Naznačena problematika globalnih klimatskih promjena i njihovog uticaja pretpostavlja definisanje novih modela životne sredine, strategija razvoja, sektorskog i integralnog, na svim nivoima: lokalnom, regionalnom, entitetskom i državnom, koji će imati obilježje održivog razvoja.
NASA je ove godine objavila izvještaj na kojem je radila oko 40 godina, i u kome stoji da je topljenje lednika na Antarktiku nezaustavljivo, i da se u narednih 500 godina očekuje potpuno topljenje istog. Ova pojava će usloviti povećanje nivoa mora za devet metara, pri čemu će sa lica zemlje nestati mnogi priobalni gradovi, ali i zemlje poput Holandije, Velike Britanije i dr. Jasno je da će proces topljenja leda biti konstantan, čime će biti uslovljen svake godine rast nivoa mora, a koji za posljedicu ima direktnu promjenu klime.
Na žalost, nezapamćene vremenske nepogode, koje se manifestuju kroz poplave, ekstremne i dugotrajne suše, velike količine padavina u kratkom vremenskom intervalu, grad, i drugo, a koje sve češće zahvataju područje Republike Srpske i BiH, upravo potkrepljuju gore navedene činjenice. Jasno je da najveće posljedice ovakvih klimatskih ekstrema, najviše osjećaju korisnici prirodnih dobara, među kojima zasigurno spadaju i korisnici lovišta.
Dosadašnjim praćenjem divljači, utvrđene su samo neke od promjena na ponašanju i biologiji divljači, a koje su uslovljene klimatskim promjenama. Nažalost ove promjene su zasigurno samo početak promjena biologije divljači, koje će vjerovatno biti trajno ugrađene u genetske kodove svake jedinke.
Ipak, važno je istaći da gore navedenom neželjenom dejstvu prirodnih procesa na biologiju divljači, u velikoj mjeri pomaže čovjek. Možda trenutno najvidljiviji efekat sinergije prirodnih procesa i čovjeka jesu promjene na divljoj svinji. Prilagođavanje biologije divljih svinja na klimatske promjene se manifestuje i kroz promjene u ponašanju i reprodukciji, kao i naglom povećanju brojnosti ovih populacija. Naime, ranije su hladne zime, niske temperature i visoki snježni nanosi bili uzrok visokog mortaliteta mladih, dok posljednje blage zime pogoduju neuobičajenom povećanju broja mladih po leglu i visokoj stopi preživljavanja. Ženka sada donosi mlade u januaru i februaru, dok su zabilježeni i slučajevi parenja i razmnožavanja svinja tokom cijele godine. Sve ovo dovodi do pojave smanjene tjelesne mase podmlatka. Klimatske promjene su i jedini krivac koji dovodi do sve češće pojave parenja nazimica, koje u novembru donose potomstvo sa smanjenom tjelesnom težinom i sniženom otpornošću na infekcije. Nakon dugogodišnjeg praćenja divljih svinja u lovištima Srbije, utvrđeno je da prosječna težina mladih jedinki umjesto očekivanih 60 kg iznosi od 15-20 kg, dok im je kretanje i ponašanje jednako kategoriji prasadi. Brojnost jedinki je znatno uvećana, ali je kvalitet smanjen.
Naime, sve češće iz naših lovišta se mogu vidjeti fotografije sa nadzornih kamera na kojima su vidljive krmače sa prasadima u „pidžami“ gotovo tokom cijele godine. Tako na primjeru iz dobojskog lovišta imamo fotografiju na kojoj su 18. decembra 2019. godine zabilježena prasad sa nepunih par sedmica života. Potpuno je jasno i prirodno da ova prasad imaju veoma malu šansu za preživljavanje u toku surovih zimskih mjeseci. Međutim, upravo zima koja je na izmaku ostavlja mogućnost da ova prasad prezime, ali onda ostaje otvoreno pitanje da li su te jedinke pravilno othranjene, s obzirom na to da u zimskom periodu kvalitet ishrane nije na zavidnom nivou. Ukoliko i prežive, treba da se zapitamo kakvo će potomstvo takve jedinke moći donijeti, i naravno kada će ih donijeti!? Istovremeno se otvara pitanje kakav će uticaj ne ukupnu genetiku imati takve jedinke ukoliko budu učestvovale u razmnožavanju.
Ali gdje je u svemu ovome čovjek? Svjedoci smo danas da veliki broj lovaca za potrebe treninga i obuke pasa nabavlja preko raznih kanala tzv.“divlju prasad“, upitnog genetskog porijekla, koju drži u neregistrovanim ograđenim prostorima, hraneći ih poput pitomih svinja. Često ove jedinke vrše reprodukciju u tim prostorima, donoseći na svijet prasad ponovo upitnog genetskog materijala, koja se dalje distribuira drugim lovcima, itd. Nakon toga dolazi do namjernog ili slučajnog puštanja tih jedinki u slobodnu prirodu koje se dalje miješaju sa divljim populacijama….
U drugom slučaju, imamo praksu nabavke divljih svinja sa provjerenim genetskim materijalom za potrebe držanja u tzv. „reprocentrima“, s ciljem reprodukcije i puštanja u prirodu za potrebe lova. Međutim, način ishrane ovih jedinki, kao i uslovi života u reprocentrima narušavaju iskonski genetski kod divljači.
Osim navedenih aktivnosti, i dalje u pojedinim lovištima imamo prisutno žirenje pitomih svinja, kada domaćini puštaju krda pitomih svinja u slobodnu prirodu, gdje se nerijetko ove jedinke ukrštaju sa divljim populacijama…
Srneća divljač
Praćenjem kretanja i ponašanja srneće divljači, u posljednje vrijeme su utvrđene evidentne promjene. Naime, kod mužjaka, ali i kod ženki primjetan je gubitak teritorijalnosti, čime se remeti normalan razvojni ciklus u cjelokupnim populacijama ovih vrsta. U vezi sa tim, primjetna je pojava da krajem marta i početkom aprila, u ravničarskim lovištima, umjesto pojave izražene teritorijalnosti i početka obilježavanja teritorije, kada se srneća divljač sreće individualno ili u manjim krdima, sve češći su slučajevi povećanja krda. Takođe, kod mužjaka je sve češća pojava kasnog skidanja basta sa rogova. Kao posljedicu klimatskih promjena svakako je potrebno navesti i već utvrđenu pojavu izostajanja embriotenije, te ubrzan razvoj embriona i ranije lanjenje srna.
Fazanska divljač
Globalne klimatske promjene kod fazanske divljači uslovljavaju povećanu stopu migracije, a zatim i promjenu u ponašanju i reprodukciji. Naime, nekadašnja gornja granica staništa fazanske divljači je iznosila oko 400 m, dok je danas ta granica zahvaljujući klimatskim promjenama pomjerena gotovo na 700-800 m nadmorske visine. Zapaženo je da u slobodnoj prirodi fazani pokazuju atipično ponašanje uz nedostatak instinkta divljine i izostanak gniježđenja. Fazanke bez ikakvog pravila rasipaju jaja po lovištu, izvode piliće sa malom tjelesnom masom i smanjenom kondicijom te u skladu sa tim i manjom otpornošću na bolesti. Iako, blage zime dovode do povećane reprodukcije u smislu brojnosti, postavlja se pitanje šta je sa kvalitetom, kondicijom i zdravstvenim stanjem ovih populacija.
Medvjed
Veoma blage zime na staništima medvjeđe divljači, dovode do skraćivanja ili potpunog izostajanja zimskog sna, što uzrokuje potrebu za dodatnom ishranom medvjeda u ovom periodu. Jasno je da je u tom periodu ponuda hrane biljnog porijekla oskudna, usljed čega ova vrsta divljači potrebe za ishranom zadovoljava hranom animalnog porijekla, uslovljavajući time štetu nad plemenitom divljači ali i na domaćoj stoci. Takođe, povećane štete nad domaćom stokom od medvjeda u ljetnim mjesecima se gotovo sigurno mogu pripisati povećanoj migraciji ove životinje usljed potrage za vodom i svježom hranom.
Generalno, za sve vrste divljači se može donijeti nekoliko uopštenih promjena koje se manifestuju kao prva reakcija na klimatske promjene. Naime, u uslovima izmijenjene životne sredine lovna divljač reaguje promjenom urođenih obrazaca u toku parenja, zatim pomjeranjem reproduktivne sezone u odnosu na ranije godine, te povećanjem sezonske plodnosti i povećanjem broja preživjelih mladunaca, ali sa upitnim životnim kvalitetom. Učestalo parenje pored divljih svinja, koje se već sporadično pare tokom cijele godine te u skladu sa tim i potomstvo na svijet donose u toku cijele godine, ova pojava je sve prisutnija i kod ostalih vrsta divljači i to srneće, zečeva, ptica koje su takođe znatno izmijenile periode parenja i leženja. Takođe, kod ptica je evidentna i promjena migratornih puteva.
Sve navedene promjene, zahtijevaju od korisnika lovišta promjenu u načinu gazdovanja divljači, koja podrazumijeva oprezniji pristup u smislu planiranja dinamike razvoja pojedinih populacija, sa akcentom na povećanju uzgojnog odstrela u populacijama ženki i mladunčadi, a sve s ciljem održavanja dobre genetičke osnove u osnovnom lovnom fondu.
Izvor: lovcirs.com autor: Darko Jovanić