Posle 40 godina u Srbiji će biti proglašena još dva nacionalna parka, to su Stara planina i Beljanica. Oba predela predstavljaju značajna mesta  za biodiverzitet naše zemlje.

Lovci Srbije su i do sada bili značajan faktor u zaštiti ovih planina, što će se nastaviti i u narednom periodu.

Područja Stare planine i planina Kučaj-Beljanica od danas su pod najvišim stepenom zaštite države, jer je pokrenut postupak njihove zaštite i to kao nacionalnih parkova, izjavila je danas ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

Klisura Resave- Ovo su prva dva nacionalna parka koja će biti proglašena u Srbiji nakon 40 godina,  a taj status su zaslužili zbog velikog prirodnog bogatstva na svojim teritorijama. Studije za nove nacionalne parkove koje je izradio Zavod za zaštitu prirode, danas su postavljene na sajt Ministarstva zaštite životne sredine, a od tog momenta je i zvanično pokrenut postupak zaštite, odnosno već su na snazi svi režimi i mere zaštite koje studije sadrže. Predviđeno je da se, kada se postupak okonča, Nacionalni park Stara planina prostire na 116.000 hektara, a Nacionalni park Kučaj-Beljanica na oko 45.000 hektara. Za nas je izuzetno važno da nastavimo da brinemo o prirodi i da sva prirodna dobra na najbolji način sačuvamo za buduće generacije. Zato smo i pokrenuli postupak i proglasićemo ove dva područja nacionalnim parkovima, u kojima priroda uživa najveći stepen zaštite – rekla je Vujović. 

Stara planinaVujović je istakla da je zaštićeno područje Stara planina jedno od najvrednijih i najposećenijih u Srbiji, koje pored lepote pejzaža, odlikuje i bogatastvo biljnog i životinjskog sveta. Kučaj-Beljanica je, kako kaže, šumsko područje, sa očuvanim hrastovim i bukovim šumama, ali i pećinama, klisurama i kanjonima.

Ministarka je rekla da je Stara planina do sada imala status parka prirode, te da će proglašenjem nacionalnog parka dobiti maksimalan stepen zaštite. Kako je dodala, područje Kučaj-Beljanice je sada prvi put pod zaštitom. Inače, u Srbiji su poslednji put proglašeni nacionalni parkovi Tara i Kopaonik 1981. godine. 

Izvor:ekologija.gov.rs