Ako stočari doživljavaju lovce kao neprijatelje, onda nešto nije kako valja u zakonima ili primjeni propisa.

Porodica Đukić iz sela Kuti tvrdi da su im lovci otrovali pse i plijenili ovce, ali da za to niko nije odgovarao. Odgovornost vide u čelnicima lovačkog društva „Komovi“, kojim gazduje lovištem Andrijevica.

Đukići, porodica koju čine troje braće i majka, su odlučili da ostanu  na selu i žive od poljoprivrede. Međutim, tvrde da im u poslu od kojeg žive smetaju lovci i krivolovci, koji su im do sada dosta štete nanijeli.

Novo, jedan od braće, za trovanje ovčarskih pasa i uginuće nekoliko ovaca krivi lovce i čelnike lovačkog društva „Komovi“. Kaže da su bili vezani za pse kao za članove familije i da traži pravdu. Odbio je novčanu pomoć kroz „socijalu“, koja mu je nuđena od strane bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, jer socijalni slučaj nije.

Da se sve ovako dogodilo potvrđuje i njegov brat Ljubiša, koji se nada da će nova vlast zabraniti lov na privatnim imanjima, da će stočarstvo biti preče od lova i da će ih zaštiti od bahatih lovaca.

‘Nije naša odgovornost, ima krivolovaca i švercera’

 Iz lovačkog društva „Komovi“ negiraju odgovornost i kažu da bi odgovorne trebalo potražiti negdje drugdje.

Predsjednik lovačkog društva Zoran Đukić, koji je odgovarao na naša pitanja, tvrdi da lovačko društvo nije odgovorno za štetu načinjenu Đukićima, koje, inače, smatra za poštenu i časnu porodicu. On dodaje da, ipak, ne može za nikoga da tvrdi, i da ima krivolovaca i švercera koji bi mogli biti odgovorni za ovu štetu. Takođe, Zoran navodi da je lov u selu Kuti zabranjen već dvije godine, te da su njihovi lovački psi čipovani.

„Izuzimanje privatnih imanja iz lovišta neizvodljivo“

Imajući u vidu da nisu rijetki slučajevi da se stočari žale na lovce i krivolovce te da traže da se na njihovim imanjima lov zabrani, kako bi bez problema gajili stoku, uputili smo pitanja Ministarstvu poljoprivrede. Odgovorili su nam da se neograđenja privatna imanja ne mogu izuzeti iz lovišta, te da su stočari dužni da čuvaju stoku.

„Pravilnikom o mjerama za sprečavanje štete i načinu i postupku za ostvarivanje štete od divljači bliže su propisane mjere za sprečavanje štete od divljači koje su dužna da preduzmu pravna lica kojima je lovište dato na korišćenje odnosno korisnici lovišta i vlasnici odnosno korisnici stoke i zemljišta na kojima se prostire lovište ili koja su u blizini lovišta kao i način i postupak za ostvarivanje naknade štete od divljači. Pravilnik između ostalog propisuje da u se lovištima gdje ima medvjeda, vukova i šakala stoka može puštati na ispašu samo u pratnji čobana, a da se noću stoka zatvara u štale ili se noću može zatvarati u otvorenim ograđenim prostorima – torovima, uz nadzor i stalno prisustvo čobana i sa vezanim psom čuvarom.

Inače, pojedinačni slučajevi protivpravnog ponašanja su svakako individualna odgovornost pojedinaca“, objašnjavaju iz Ministarstva

Na pitanje da li se, na zahtjev vlasnika, privatnih  imanja mogu izuzetu iz lovišta, iz Ministarstva su odgovorili da divljač ne poznaje granice, pa samim tim ni lov.

„Nelovne površine u lovištu su: površine na kojima je zbog zaštite biodiverziteta trajno zabranjen lov na sve vrste divljači (zaštićena prirodna dobra ili pojedini njihovi djelovi, lovni rezervati i sl.); naselja i zaseoci; javni parkovi i groblja, površine svih javnih puteva, pruga i druge slične površine; objekti za liječenje, sport, turizam i rekreaciju; objekti i proizvodne i skladišne površine industrijskih objekata, rudnika, solana i dr.; dvorišta seoskih domaćinstava i industrijskih i neindustrijskih objekata; površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe; ograđeni prostori u kojima nije dozvoljen pristup ili u kojima se divljač vještački uzgaja; vrtovi, višegodišnji zasadi i rasadi ograđeni ogradom koja ne dozvoljava prolaz zecu ili papkastoj divljači, kao i površine mora, morskog dobra i ribnjaka“, odgovorili su iz Ministarstva.

Ipak, pitanje iz naslova ostaje otvoreno. Ako stočari doživljavaju lovce kao neprijatelje, onda nešto nije kako valja u zakonima ili primjeni propisa.

izvor:www.pcnen.c

Vuk VUJISIĆ