Jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj medvjedi još žive u svom prirodnom staništu je Bosna i Hercegovina. Razlog tomu je prostrani brdsko-planinski pojas nenaseljen ljudima, tako da u našim lovištima medvjed ima idealne uvjete za život. Raznolika konfiguracija terena, obilje vode i raznovrsna hrana često daju trofejne primjerke ove veličanstvene životinje.

Medvjedi su velike, snažne životinje kratka repa, obrasle gustim krznom crne, smeđe, žućkaste, sivkaste ili bijele boje. Na nogama imaju po pet prstiju s velikim, na vrhovima otupjelim pandžama. Zbog raznovrsna načina prehrane razvili su im se široki i tupi kutnjaci, a derači su nešto slabiji nego u drugih zvijeri. Gotovo svi medvjedi, osim sjevernog, nastanjuju šume, a zaklon traže u jazbinama ili pećinama. Glasaju se različito: pušu, rokću, mrmljaju, brundaju. Medvjedi koji žive u hladnijim krajevima spavaju zimski san.

Medvjed hoda i tlo dotiče cijelim tabanom, pa mu je trag sličan ljudskom tragu. Širina prednje medvjeđe šape uvijek pokazuje starost i trofejnu vrijednost medvjeda. Ako trag prelazi 14 cm u širinu, smatra se da je riječ o trofejno vrlo jakom i zrelom medvjedu. Izmjerene su širine traga i do 18 cm. Medvjed je spretan i dobro trči, uspravljen može prevaliti kraći put.

Medvjed je svejed, dakle i mesojed i biljojed. Oko 95 posto svojih potreba zadovoljava biljnom hranom. Od hrane životinjskog podrijetla na njegovu je jelovniku sve ono što može naći u šumi: od mravljih ličinki, crva, osinjih saća, meda divljih pčela, puževa, sve do lešina uginulih životinja, a nerijetko zna napasti mladunčad krupne divljači i domaće životinje.  Zimu provede spavajući u brlogu, pritom ništa ne jede i ne pije. Ovisno o zimskom razdoblju, u brlogu provodi vrijeme od kraja studenog do početka veljače (muška grla), odnosno do travnja (ženke s mladima). Mir, dovoljne količine hrane i prostrana šumska područja tri su osnovna uvjeta za uzgoj i zaštitu medvjeda. Najbolje stanišne uvjete nalazi u mirnim oazama s nadmorskim visinama od 500 do 1100 metara. U potrazi za hranom i prikladnim brlogom čini opsežna horizontalna i vertikalna premještanja, boraveći tako u pojedinim lovištima duže ili kraće vrijeme. U stanju je u jednoj noći prevaliti i do 30 km. U proljeće bira niža područja s ranijom vegetacijom i proteinskom hranom, a u jesen stare zrele šume s velikim količinama hranjivih plodova.

Medvjed je prekrasna i veličanstvena životinja, ali ponekad i težak susjed. Uglavnom je noćna životinja, no aktivan je i danju.

Strani lovac može doći u BiH i odstrijeliti medvjeda (ili drugu divljač), ali ga ne može izvesti iz BiH jer ta država ne uspijeva provesti „administrativno-tehničke“ i druge mjere potrebne za promet divljači i njezinih dijelova.

PRIHRANA

Zadržavanje medvjeda u poželjnom dijelu staništa, odnosno smanjivanje približavanja naseljima, smanjivanje šteta na ljudskim dobrima, mogućnost motrenja i praćenja populacije medvjeda, mogućnost zdravstvenog tretmana, povećanje kapaciteta staništa, rasta i prirasta populacije, ekološki turizam (fotolov) i edukacija, izvršenje planiranoga odstrela, razlozi su za prihranu medvjeda.

Uobičajena mjera pri gospodarenju medvjedom jest njegovo prihranjivanje hranom biljnog i animalnog podrijetla, jer mu je za normalan metabolizam uz biljnu hranu potrebna i hrana bogata bjelančevinama. Bjelančevinastu hranu medvjed pojačano uzima uglavnom u proljeće. Za prihranu medvjeda formiraju se hranilišta (mečilišta). Ti objekti mogu se graditi na manjim šumskim čistinama uz komunikacije prohodne tijekom cijele godine, kako bi se uvijek moglo doći do njih. Odabirom lokacije mečilišta treba izbjeći mogućnost zagađenja izvora i vodotoka. Nema znanstvene potvrde da je medvjed povezao izloženu hranu u šumi s nazočnošću čovjeka, tako da ne postoji opasnost da se u potrazi za hranom previše približi čovjeku i naseljenim mjestima. Štoviše, izlaganjem hrane daleko od naselja zadržavamo medvjeda u dubokoj šumi te se time smanjuju štete u poljoprivredi, ali i stradavanja medvjeda na prometnicama.

Lov

Smeđi medvjed se u Bosni i Hercegovini lovi od 1. listopada do 31. prosinca i od 1. ožujka do 15. svibnja. Lovi se za mjesečine, od prve četvrti do punog mjeseca. Odobrenje za odstrel medvjeda na uzgojnom području daje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na temelju zajedničkog plana gospodarenja smeđim medvjedom na uzgojnim područjima koji donose korisnici lovišta. Rješenjem o osnivanju uzgojnih područja za medvjeda (Službene novine Federacije  BiH, br. 63/08), osnovana su uzgojna područja u kojima postoje ekološki i prirodni uvjeti za opstanak, razvoj i reprodukciju smeđeg medvjeda, gdje je zaštićen lovostajem i u kojima se gospodari prema jedinstvenim kriterijima. U skladu s navedenim rješenjem planove gospodarenja smeđim medvjedom za uzgojno područje suglasno donose korisnici lovišta obuhvaćeni u granicama područja, a odobrava ih Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Izvan uzgojnih područja smeđi medvjed nije zaštićen. Budući da korisnici lovišta obuhvaćeni u granicama uzgojnih područja do sada nisu donosili zajedničke planove gospodarenja smeđim medvjedom za uzgojno područje, lov medvjeda im dosad nije bio dopušten.

Medvjed se lovi pojedinačnim lovom, dočekom sa zatvorenih čeka u sumrak i noću za mjesečine. Na mjesto odstrela medvjeda je dopušteno primamljivati hranom. Čeke moraju biti zvučno i toplinski dobro izolirane jer se medvjed lovi u hladnijem dijelu godine. Pregled s čeka mora biti dobar, kao i komfor u njima. Čeke trebaju gledati prema sjeveru, zbog mjesečine kad se medvjedi i love, tako da se može pravilno ocijeniti grlo koje je predviđeno za odstrel. Medvjeda može loviti samo osoba koja ima pisano dopuštenje (dozvola za lov) korisnika lovišta u čijem se lovištu medvjed vodi gospodarskom vrstom, odnosno koji je rješenjem mjerodavnog ministarstva dobio mogućnost odstrela.

Odstrel medvjeda dopušten je samo lovačkom puškom s užlijebljenim cijevima (risanica) i nabojem najmanje dopuštene kinetičke energije od 3500 džula na 100 m, odnosno mase zrna 11,50 g na udaljenosti do 100 metara. Kalibri koji se preporučaju u lovu krupne divljači, pa tako i smeđeg medvjeda, su: 7 mm RM, 8x68 S, 9,3x62, 9,3x74R, 9,3x64 i dr.

Medvjed se u Bosni i Hercegovini uglavnom lovi u sklopu lovnog turizma. Svaki lovac ima svog lovnog pratitelja, a to je educirana osoba koja određuje koji se primjerak može odstrijeliti pa je mogućnost pogrešnog odstrela svedena na minimum. Ovakav način lova ne izlaže gosta (lovca, turista) nikakvoj opasnosti. Za ranjenu, a nepronađenu divljač plaća se 50 posto od procijenjene vrijednosti medvjeda prije pucanja. Lovcu kao trofej pripada krzno s lubanjom.

Lov medvjeda s čeke ima brojne prednosti pred ostalim načinima lova, a neke od tih prednosti su: mogućnost dobrog motrenja jedinki, izbor dobne i spolne kategorije jedinke, smanjenje mogućnosti ranjavanja medvjeda i minimalno uznemirivanje staništa. Do čeke s mečilištem redovito vodi šumska cesta pa je dolazak lovca i njegova pratitelja na čeku jednostavan i siguran, kao i doprema hrane na mečilište i manipulacija odstrijeljenom divljači. Lov s čeke najsigurniji je način lova za lovca, njegova pratitelja i okolinu.

PROBLEM IZVOZA DIVLJAČI

Da bi se mogućnosti lovnog turizma u potpunosti iskoristile, nužno je da Bosna i Hercegovina riješi problem izvoza divljači i dijelova divljači, odnosno regulira izvoz lovačkih trofeja na državnoj razini. Potpisala je CITES konvenciju, ali još nije provela „administrativno-tehničke“ i druge potrebne mjere za promet divljači i dijelova divljači. Što znači, strani lovac može doći u Bosnu i Hercegovinu i odstrijeliti divljač, ali je ne može izvesti izvan granica naše zemlje. Po nekim procjenama, Bosna i Hercegovina je zbog toga u prethodnih deset godina izgubila nekoliko desetaka milijuna maraka. Lovni turizam, primjerice, donosi Europskoj uniji godišnji prihod od oko 40 milijardi eura. Mađarska svake godine zaradi od lovnog turizma 1,4 milijarde eura, Hrvatska znatno manje, oko 180 milijuna eura, a Srbija oko 5 milijuna eura.

Koliki su godišnji prihodi od lova u Bosni i Hercegovini, o tome nema službenih podataka. Jasno je da kod nas postoje velike mogućnosti za razvoj ove grane turizma. Više od pola površine je pod šumama, što omogućuje veći broj lovišta različitog karaktera, od planinskih do ravničarskih, pa je to prilika za odstrel različitih vrsta divljači. Sve to Bosnu i Hercegovinu čini izuzetno primamljivom lovnom destinacijom, posebice kada je riječ o odstrelu krupnih zvijeri (vuk, medvjed), po čemu je nekada bila poznata u europskim i svjetskim razmjerima.

izvor: lovackisavez-hb.ba autor:Tomislav Mihaljević