Prošlog ljeta uspješno je realizovan početak projekta “Izgradnja kapaciteta za buduće stručnjake velikih zvijeri (medvjed,vuk,ris) u Bosni i Hercegovini“, koji je održan od 19. do 26. augusta na području Nacionalnog parka „Sutjeska“ u organizaciji Centra za životnu sredinu i njemačke fondacije EuroNatur, a pod pokroviteljstvom Bernd Thies fondacije iz Švicarske. U obuci je učestvovalo 15 mladih stručnjaka iz cijele BiH. Nedugo nakon toga, Centar za životnu sredinu je raspisao otvoreni poziv za nastavak realizacije ciljeva projekta u 2020 godini. Kroz ove male projekte akcenat se stavlja na mlade neafirmisane istraživače i studente, kako bi se dodatno ohrabrili i finansijski podržali da razviju i ostvare svoje ideje, sa željom da se bave istraživanjem i zaštitom velikih zvijeri u BiH.

Teme projektnih prijedloga su morale biti u vezi sa istraživanjem i/ili zaštitom velikih zvijeri u BiH (medvjed, vuk, ris). Fokus teme može biti na jednu ili više vrsta i mogu da se bave pitanjima bilo kojeg aspekta vezanog za istraživanje, upravljanje i/ili zaštitu velikih zvijeri (npr. istraživanje faune; velike zvijeri u odnosu na društvo; upravljanje velikim zvijerima; zaštita velikih zvijeri i sl.). Novčani grantovi za podršku projektnih prijedloga su iznosili od 2000 – 5000 konvertibilnih maraka.

U okviru zadanih tema grupa studenata mahom sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, pod pedagoško-savjetodavnom, besprofitnom ulogom prof.dr. Mersudina Avdibegovića odlučila je da aplicira na otvoreni poziv sa projektnim prijedlogom iz aspekta odnosa velikih zvijeri u odnosu na društvo pod nazivom “KOEGZISTENCIJA LJUDI I VELIKIH ZVIJERI NA PODRUČJU OPĆINE TRNOVO“ . U realizaciji projekta su učestvovali studenti : 1. Lejla Hukić, BA Šumarstva, 2. Nedim Pločo , BA Šumarstva, 3. Dino Ahmedović , Dr.vet.med. , 4. Mehmed Ljuca , BA Šumarstva , 5. Edina Fazlić, BA Šumarstva , 6. Nedim Nogo (student 3. godine I ciklusa) .

Velike zvijeri kao bitna komponenta stabilnosti šumskog ekosistema i važnosti bogatstva bh.faune neminovno su zapostavljene. Svjedoci smo gubitaka određenih jedinki medvjeda zakratak vremenski period u Bosni i Hercegovini, koji su izgubljeni trajno radi lošeg gospodarenjanjima. Shodno tome, ovim projektom se želi dati doprinos povećanju svijesti lokalnog stanovništva (primjer. Općina Trnovo (FBiH)) s mogućnošću poboljšanja zaštite iupravljanja populacijom medvjeda kao bitne komponente šumskog ekosistema.

Primarni ciljevi ovoga projekta su :

1: Doprinos kreiranju sistema koegzistencije medvjeda i čovjeka ,

2: Utvrđivanje stavova, instrukcija i zahtjeva lokalnog stanovništva i interesnih skupina

3: Razvoj odgovarajućeg miksa instrumenata lovne politike (regulatorni, ekonomski i informacioni).

Hronološkom realizacijom faza neophodno je bilo utvrditi trenutno stanje u kontekstu koegzistencije medvjeda ičovjeka na predviđenom lokalitetu. Ova faza projekta se realizirala krozanketiranje relevantnih interesnih skupina, kako lokalnog stanovništva kao najbitnije interesne skupine kroz cca. 150 domaćinstava na području Općine Trnovo. Pored toga metodom anketiranja obuhaćeno je i mišljenje kreatora šumarske/lovne politike , a to su :

1. Općina Trnovo

2. U.L.D. “Trnovo“ – Trnovo

3. KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo

4. Uprava za šumarstvo KS, Ministarstvo privrede KS

5. Stručni savjetnik za oblast šumarstva i lovstva Ministarstva privrede KS

6. MUP KS, 6. policijska uprava, Policijska stanica Trnovo

7. Savez Lovačkih organizacija u BiH

8. Šumarski fakultet UNSA

9. Veterinarski fakultet UNSA

Prilikom prikupljanja mišljenja i stavova lokalnog stanivništva, studenti su zaista naišli na susretljivost i gostoprimstvo ljudi. Mnogi od njih su bili iznenađeni, ali i počastvovani da mogu da daju svoj doprinos u kreiranju bolje klime u koegzistenciji ljudi i velikih zvijeri, prvenstveno medvjeda. Veći broj ispitanika je potvrdio da se bar 1-3 puta a neki i više puta tokom života susreli sa medvjedom. Prilikom prikupljanja informacija, također mnogi su rekli da nemaju strah od medvjeda, niti ga doživljavaju kao nepoželjnu vrstu za stanište i blizinu njihovih naseljenih mjesta. Pojedini ispitanici koji se bave pčelarstvom, stočarstvom i drugim poljoprivrednim djelatnostima također su izrazili spremnost korištenja električnih ograda “pastirica“ kako bi mogli bezbjednije sačuvati svoju imovinu, a da se pri tome neugrožava život velikih zvijeri. Neupitno je da je pojam koegzistencije ljudi i velikih zvijeri neistražen i ujedno strani pojam u Bosni i Hercegovini, na kojem se zaista ima mnogo mnogo raditi. Neminovno je da sve ciljne grupe shvate zapravo koliko je naše prirodno blago, pogotvo u segmentu faune divljači.

Nedim Pločo