- Region
- Affichages : 1186
I na Kornatima (Hr) šakali prave štete
KORNATI – Tradicionalno Kornatari, odnosno Murterini koji svoja imanja imaju na ovom otočju, ovčarstvom se bave oduvijek.
Tako i Matej Mudronja koji sa svojom obitelji vodi obiteljsko gospodarstvo i konobu Boban na otoku Kornatu. Problemi koji ih oduvijek muče, također su tradicionalni, otočki. Škrta zemlja, nedostatak vode, sve je skuplje za njih, nego za ljude s kopna, a do Kornata treba i doći. Malo tko to razumije, a da nije živio na otoku. No od nedavno, točnije posljednje dvije godine, stanovnici Kornata suočavaju se s dosad neviđenim problemom. Divljim zvijerima koji su pod zasad nerazjašnjenim okolnostima, stigle na taj otok.
– Imamo između 200 i 250 ovaca koje slobodno pasu na otoku. Tako je bar bilo prije pojave čagljeva. Ovce su oduvijek bile slobodne na našem imanju koje je od zida do zida, odnosno od mora do mora, s jedne na drugu stranu otoka, na površini 2,5 milijuna četvornih metara zemlje – kazuje nam Matej Mudronja koji ne krije zabrinutost pojavom zvijeri koje nikad, od kad je pisane povijesti i usmene predaje Kornatara, ovdje nisu boravile.
Još je nekoliko obitelji koje se bave ovčarstvom na otoku, no jedino obitelj Mudronja ima ovdje i restoran, pa su tu gotovo čitavu godinu. Na otoku je, kaže nam, barem dvije tisuće ovaca, pa je ovo čagljevima koji nemaju prirodnog neprijatelja, pravi raj za život.
– Zvijeri su se pojavile prije dvije godine, ne zna se od kud ni kako. Priča se da su preplivali i da ih je netko doveo. Svašta se priča, ali to se razmnožilo i mi ih uvečer čujemo. Ja sam ih vidio na svoje oči, a ono što je najgore, rade nam štetu i ubijaju nam janjce – prisjeća se.
Čagljevi u dvije godine pobili 80-90 posto janjadi na otoku!
Koliki su razmjeri štete kod vas?
– Ovo je druga godina da su na otoku i do sad smo izgubili 80-90% janjadi. Prošle smo godine u štalu doveli 22 janjca, a trebali smo ih imati barem 120 – kazuje nam Matej koji ne krije nezadovoljstvo činjenicom da je pred ovim problemom gotovo nemoćan.
– Prijavljivali smo, u suradnji s Nacionalnim parkom i državom. Dolazili su lovci svaki vikend odrađivati sanitarni odstrel, sad su malo stali kad su vrućine i ima turista, ali vjerujem da će se to nastaviti i riješiti.
Strepite na neki način da vam se pojave pred kućnim pragom?
– Stručni ljudi govore da te životinje noću dođu jako blizu kuća. Ja ih noću nisam viđao, no čuo ih jesam. Čuo ih je pas koji inače nikad ne laje noću, ali ga sada više ne možemo smiriti. Vidio sam ih danju i stvarno se jako približe kućama – priča i pokazuje rukom gdje ih je vidio.
Vaša obitelj je tu generacijama. Je li do sad bilo slučajeva da su zvijeri dolazile do Kornata?
– Ja se ne sjećam uopće priča o čagljevima. Znali smo da vepar prepliva, ali ni njega nismo vidjeli, već samo tragove. Ali ovakve zvijeri… nisam čuo ni od pokojnog dida ni ikog od starijih da je takvo što prepričavao.
Kako su zvijeri stigle na otok?
Spomenuli ste dvije teze o njihovom dolasku na otok. Jedna je da su preplivali, a druga da ih je netko doveo. Tko bi imao interes od ovog posljednjeg?
– Ima dosta ljudi koji su ljubomorni na nas što dobivamo poticaje za stočarstvo i za masline. Ja mislim da je to ljubomora, ali ne mogu nikoga sa sigurnošću kriviti, pa tako ni ne znam jesam li u pravu.
Bilježim i komentare nekih Kornatara koji tvrde da su čagljevi preplivali, no to su onda napravile čitave obitelji, jer njih na otoku ima više i množe se. No, s druge strane, ima otoka na Kornatima koji su vrlo blizu, tek par stotina metara, na kojima također ima ovaca, ali čagljeva tamo nema?
– Kako su se pojavili recimo na otoku Piškeri, gdje moj rođak Jakov ima OPG i bavi se ovcama? Baš zanimljivo da su se pojavili tamo i ovdje, na otoku Kornatu, gdje mi imamo jedno od najvrijednijih stada, ne samo u Kornatima, već u županiji. I zanimljivo je da se baš tu pojavljuju, gdje radimo nas par ozbiljnih? – sumnjičavo se pita Matej.
– Stručni ljudi su mi rekli da kad jedan od njih prepliva, onda javlja drugima, pa drugi dolaze – dodaje.
Neki su odstrijeljeni, no to je daleko od cijele populacije. Problemi nisu nestali?
– Procijenjeno je da ih je ostalo još 30-ak na otoku, a navodno ih je bilo 50-ak – odgovara nam.
Samo jednoj obitelji šteta je između 700 i 900 tisuća kuna!
Jeste li dobili kakvu odštetu od Države? Jeste li se žalili Ministarstvu poljoprivrede?
– To je sad tek čudno, jer nitko mi ne zna reći ni kome da se obratim, pa ako i dobijemo ikakvu odštetu, ona će biti minimalna i neadekvatna. A s druge strane ćemo izgubiti poticaje za janjce, jer ih nećemo imati. Država za takve štete po ovci plati 100-150 kuna, a ovca košta 600 kuna. Vi tako čovjeka niste ništa obeštetili, ni nas, ni onoga u Zagori kojemu je ovcu vuk pojeo – kazuje Mudronja.
Kolika je konačna vrijednost janjca kojeg ispečete i predate gostu u konobi?
– Mi 1 kg pečenog janjca prodajemo za 450 kn. Kad se očiste, čiste vage, janjci imaju 8-10 kg. Znači pomnožite to i dobit ćete koliku su nam štetu čagljevi napravili – zaključuje Matej.
U dvije godine, ova obitelj izgubila je čak 200 janjaca, što znači da je šteta samo njihovoj obitelji između 700 i 900 tisuća kuna!
Struka je, doznajemo, zabrinuta zbog ovog fenomena. Tragom ove teme, došli smo i do šokantnih otkrića, o čemu ćemo više napisati u nastavku priče, koju ćemo objaviti sutra…
Jurica Gašpar
morski.hr