Lajmska bolest (Morbus Lyme) je najčešće registrovano oboljenje u grupi bolesti koje se prenose krpeljima u Evropi.

Najniža stopa zaražavanja ovom bolesti zabilježena je u Italiji gdje na 100.000 stanovnika oboli 0,001 čovjek, a najviša u Švedskoj sa 464 oboljelih na 100.000 stanovnika.

Lajmska bolest je bakterijska sistemska zaraza koja napada cijeli organizam, a posebno kožu, nervni sistem, zglobove i srce. Otkrivena je 1975. godine u gradu Lyme država Konektikat, u SAD. (Brošura Lajmska bolest, Institut za javno zdravlje Crne Gore)

Ova prirodnožarišna bolest uzrokovana je bakterijom Borrelia burgdorferi, a na ljude se najčešće prenosi ubodom inficiranog krpelja (Ixodes ricinus ili šumski krpelj). Nisu svi krpelji zaraženi uzročnikom lajmske bolesti. Procenat zaraženih krpelja u Evropi kreće se oko 30%. Najveća aktivnost krpelja u toku godine je od ranog proljeća do kasne jeseni, a posebno u junu.

Infekcija kod ljudi često prolazi inaparentno, tj. nezapaženo ili kao blaga neprepoznatljiva bolest. Ipak, najčešće u ranom stadijumu bolesti prisutne su karakteristične kožne manifestacije. Ukoliko se ne liječi može se, u kasnijoj fazi, proširiti na zglobove, srce i nervni sistem. Liječenje je uglavnom uspješno primjenom antibiotika i traje nekoliko sedmica. (Godišnje izvješće o zoonozama u Hrvatskoj za 2015/16, HAH, 28)

Evropska Unija nema zajednički odgovor

U zemljama Evropske Unije i Evropskog ekonomskog prostora ne sprovodi se nadzor nad lajmskom bolešću, jer ne postoji jedinstveni pristup nadzoru i usaglašenost dijagnostičkih kriterijuma. U cilju uspostavljanja mogućnosti poređenja, kao i zbog kompatibilnosti podataka, Odlukom Evropske komisije od 22. juna 2018. godine, Lyme-neuroborreliosis, odnosno, neurološka manifestacija Lajmska bolest, dodata je spisku zaraznih bolesti koje su obuhvaćene epidemiološkim nadzorom.

Evropski Centar za sprečavanje i suzbijanje bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control - ECDC) svrstava krpeljni meningoencefalitis i Lajmsku bolest (Lyme borelioza) u emergentne i re-emergentne zoonoze. (Godišnje izvješće o zoonozama u Hrvatskoj za 2015/16, HAH,10).

PRIJAVITE SE NA YOU TUBE KANAL LOV I JOŠ PONEŠTO I GLEDAJTE SVE EPIZODE SA SVETSKE IZLOŽBE LOVA I PRIRODE!

Stanje u okruženju

Najčešće zoonozame u zemljama zapadnog Balkana su antraks (bedrenica), tuberkuloza, bruceloza, kampilobakterioza, leptospiroza, listerioza, lajmska bolest, Q groznica, bjesnilo, salmoneloza i trihineloza. (Godišnje izvješće o zoonozama u Hrvatskoj za 2015/16, HAH, 5)

Prema Izvještaju iz 2015. godine u Republici Hrvatskoj Lajmska bolest je bila najučestalija vektorima prenosiva bolest (grafikon 1.). Prijavljeno je 437 oboljelih osoba tokom 2015. godine, te 468 oboljelih u 2016 godini. Kako se navodi, broj prijava Lajmske bolesti u prethodnoj deceniji bio je sve veći, najviše zbog sve učestalijeg dijagnostifikovanja, ali dijelom i zbog stvarnog povećanja broja oboljelih usljed širenja prirodnih žarišta sa zaraženim krpeljima i povećanjem broja krpelja zbog klimatskih promjena, kao i stvaranja za njih povoljnih klimatskih uslova. (Godišnje izvješće o zoonozama u Hrvatskoj za 2015/16, HAH,28)

 Slika 22 Broj prijava oboljelih ljudi od Lajmske bolesti u RH u razdobliu 2005. - 2016.

Grafikon 1.: Lajmska bolest u Republici Hrvatskoj u periodu 2005 – 2016. godine (Godišnje izvješće o zoonozama u Hrvatskoj za 2015/16, HAH,28)

Lajmska bolest u Republici Srbiji prijavljivana je do 2017. godine kada je i predstavljala vodeću bolest u grupi vektorskih bolesti (tabela 1). Kao što se može vidjeti iz tabele, najviše oboljelih prijavljeno je 2011. godine – 997 slučajeva (što je predstavljalo 13,67 zaraženih na 100.000 stanovnika.

Tabela 1.: Lajmska bolest u Republici Srbiji u periodu 2010 – 2017. godina (Izveštaj o zaraznim bolestima u Republici Srbiji za 2020. godinu, Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, 76)

Lajmska bolest u Federaciji BiH

U Federaciji BiH evidencija zaražavanja Lajmskom bolesti još uvijek se vodi sistemski i detaljni prikupljeni podaci dostupni su javnosti. Svi podaci su prikazani u odnosu na kanton odnosno mjesto zaražavanja, starosnu dob zaraženih i pol.

U 2020. godini u Federaciji BiH prijavljeno je 19 slučajeva što predstavlja 0,8 zaraženih na 100.000 stanovnika. Godinu dana ranije, prijavljeno je 23 slučaja zaraze, odnosno jedan oboljeli na 100.000 stanovnika. (Godišnji izvještaj o zaraznim bolestima i provedenim imunizacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2020. Godini, Zavod za javno zdravstvo FBiH, 35)

Visoka stopa zaraženih i u Republici Srpskoj

Poslednji dostupni podaci za Republiku Srpsku vezano za lajmsku bolest dostupni su do 2015. godine. U 2015. godini transmisivne zarazne bolesti dijele šesto i sedmo mjesto po učestalosti javljanja među pojedinim grupama zaraznih obolenja. Ukupno su prijavljena 83 slučaja oboljenja, zabilježena je stopa incidence od 5,9 zaraženih na 100.000 stanovnika, a procenat učešća među grupama zaraznih bolesti je 0,51%.

U ovoj grupi obolenja osim Lajmske bolesti sa 83 prijavljena slučaja u 2015. godini nije registrovan ni jedan slučaj drugih transmisivnih zaraznih bolesti u užem smislu te riječi.

Analizirajući kretanje stope morbiditeta Lajmske bolesti u petogodišnjem periodu od 2011. do 2015. godine zapaža se porast morbiditeta od 2011. do 2013. godine, u 2014. se registruje ista stopa kao u 2013 te se na kraju u 2015. godini incidenca spušta na najnižu vrijednost 5,9 zaraženih na 100.000 stanovnika (grafikon 2.).

Grafikon 2.: Lajmska bolest u Republici Srpskoj u periodu 2011 – 2015. godine (Zarazne i parazitarne bolesti na teritoriji Republike Srpske u 2015. godini, JZU Institut za javno zdravstvo, 2016, 76)

Karakteristike oboljenja

Prvi znaci bolesti se javljaju poslije prvog dana ili do mjesec dana, nakon što zaraženi krpelj ubode čovjeka. Na mjestu uboda krpelja javlja se makula (bubuljica) i prstenasto crvenilo (erythema migrans) koje se širi. To je siguran znak početne faze bolesti, odnosno prvi stadijum.

“Erythema Migrans” Wikipedia. Wikimedia Foundation, May 30, 2021.

Od drugih simptoma može se javiti povišena tjelesna temperatura, otok limfnih žlijezda, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima. Ako se pravovremeno ne pristupi liječenju, može doći do komplikacija poslije šest do osam nedelja ili više. Komplikacije mogu biti vezane za zapaljenja moždanih opni ili nerava, zglobova, srčanog mišića i drugih organa (drugi stadijum).

“Promjene na očima” Google Search Central Community. May 17, 2022.

Ukoliko se ne počne sa liječenjem lajmske bolesti u drugom stadijumu, poslije deset mjeseci ili više godina, može da dođe do trajnog oštećenja zdravlja, invalidnosti i smanjenja radne sposobnosti (treći stadijum). 

Prevencija pojave i širenja bolesti

U cilju kontrole i nadzora nad pojavom i širenjem Lajmske bolesti, usljed evidentnih klimatskih promjena (globalno otopljavanje koje pogoduje održavanju prirodno žarišnih infekcija), veliki značaj između ostalog ima provođenje mjera lične zaštite prilikom boravka u prirodi i pregled površine tijela nakon povratka iz prirode. Prema preporukama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u slučaju ujeda/ugriza krpelja neophodno je blagovremeno javljanje u zdravstvenu ustanovu radi pravilnog uklanjanja krpelja sa površine kože i provođenja mjera zdravstvenog nadzora. (Zarazne i parazitarne bolesti na teritoriji Republike Srpske u 2015. godini, JZU Institut za javno zdravstvo, 2016, 76)

Za kraj važno je napomenuti da se Lajmska bolest ne prenosi sa zaražene osobe na zdravu, te da se liječi ukoliko se otkrije na vrijeme!

M.P.