Slika „Lovci u snegu” smatra se za najpoznatiju sliku zime u umjetnosti zapadne Evrope.
Slika „Lovci u snegu” smatra se za najpoznatiju sliku zime u umjetnosti zapadne Evrope.
Uroš Đoković, predsednik Skupštine Lovačkog saveza Centralne Srbije, zakazao je redovnu sednicu Skupštine za utorak 14. jun 2022. godine.
Svakog prvog i petnaestog u mesecu od 20:00h biće objavljena po jedna epizoda.
Obaveštavamo Vas da je Odlukom Skupštine Lovačkog saveza Vojvodine, članski doprinos prema Lovačkom savezu Vojvodine, za lovca – člana lovačkog udruženja za 2022/23. godinu iznosi 900,00 dinara (600 din. Za funkcionisanje LSV, 200 din. Članski doprinos za LSS i 100 din. osiguranje lovaca).
U subotu 21.05.2022. godine u Pozorištu Paraćin u Paraćinu održana je redovna sednica Skupštine Lovačkog saveza Srbije.
Broj šakala je u prethodnom periodu znatno povećan. Prema procenama lovaca sada ih ima pet puta više u odnosu na prethodne godine. Šakal je po prirodi predator i svaštojed koji narušava populaciju drugih vrsta divljači. Nije neobično ni toda napada i domaće životinje.
Karakteristike šakala
„Šakal je divlja životinja, predator. Veoma brzo trči i može preći veliku udaljenost. Retko živi pojedinačno, uglavnom u čoporima i pretežno je noćna životinja. Po prirodi je svaštojed. Šakali prate tokove reka i uglavnom nastanjuju gusto šipražje i šume. Ima ih svuda po Srbiji, a kod nas su bili karakteristični u području oko Tamiša, Tise, Potisja i u okolini grada. Sad ih sve češće viđaju u gradu i u selima. Izbegava susret sa ljudima, ali zato skoro svaka životinja će stradati od susreta sa njim“, pojašnjava sekretar Lovačkog udruženja, Damir Kravarušić.
Napada i veće životinje od sebe
„Šakal ugrožava sve životinje, i ne bira koju će napasti. Može potisnuti i lisicu, jer lisica od njega beži, zbog čega lisice i ne ulaze u sela. Dešavalo se da napadne i mnogo veću životinju od sebe, kao što je bio slučaj napada i na tele. Pre nekog vremena, obratio nam se čovek koji gaji nojeve, tražeći nadoknadu štete jer su mu šakali napadali mlade nojeve. Neretko imamo i žalbe pastira, zbog napada na ovce. Šakala na našoj teritori ima zaista mnogo. Love sve što dohvate, i ne biraju da li je to lane, zec ili fazan. I sam sam naišao na šakala koji je preklao divlje prase. Zahvaljući njihovoj brojnosti, u stanju su da ozbiljno naruše prirodan poredak jedne vrste. Srneća populacija je skoro desetkovana, kao i populacija zečeva, i populacija lisica. Mi svake godine, pre sezone brojimo srneća grla, i ove godine je primetno da je broj naglo opao u odnosu na prošlu godinu“, konstatovao je Kravarušić.
PRIJAVITE SE NA YOU TUBE KANAL LOV I JOŠ PONEŠTO I GLEDAJTE SVE EPIZODE SA SVETSKE IZLOŽBE LOVA I PRIRODE!
„Jedini neprijatelj šakala može biti čovek, jer prirodnog neprijatelja nema. Šakal se boji samo vukova, a konkretan primer je bio u lovištu Deliblatska peščara. Dok su imali vuka, šakala u lovištu nije bilo. Od kada nema vuka, imaju toliko mnogo da bi rado uvezli vuka i pustili, samo da ih rastera. Šakal nije opasan po ljude, i ukoliko nije sateran u ćošak, neće napasti čoveka. Šakala je generalno teško uhvatiti, on je vrlo oprezan, ne kreće se sam, i može se reći da je prepredena životinja. Ukoliko neko uoči šakala, važno je da obavesti Lovačko društvo, ili neko od udruženja lovaca. Zahvalio bih se gradu i Gradskoj upravi na ponuđenoj pomoći u rešavanju problema sa šakalima“, naglasio je naš sagovornik.
„Šakal se boji samo vukova, a konkretan primer je bio u lovištu Deliblatska peščara. Dok su imali vuka, šakala u lovištu nije bilo. Od kada nema vuka, imaju toliko mnogo šakala, da bi rado uvezli vuka i pustili, da ih rastera. Jedini šakalov neprijatelj može biti čovek, jer prirodnog neprijatelja nema. Šakal u principu nije opasan po ljude, i ukoliko nije sateran u ćošak, neće napasti čoveka. Šakala je generalno teško uhvatiti, on je vrlo oprezan, ne kreće se sam, i može se reći da je prepredena životinja. Ukoliko neko uoči šakala, važno je obavestiti Lovačko udruženje grada, ili neko od lovačkih društava u blizini. Zahvalio bih se gradu i Gradskoj upravi na ponuđenoj pomoći, u rešavanju problema sa šakalima“, naglasio je sekretar udruženja Damir Kravarušić.
Problem ekspanzije šakala je poprimio ozbiljne razmere. Iz tog razloga grad Zrenjanin je raspisao konkurs za raspodelu sredstava, za sufinansiranje programa za suzbijanje broja šakala. Osnovni cilj konkurs je realizacija programa lovačkih udruženja, u svrhu sprovođenja zaštite ljudi i životinja od šakala.
ilovezrenjanin.com
Redovnoj radnoj sjednici Skupštine LU „Varda“ Rudo prisustvovalo je 25 članova, te članovi Upravnog odbora, predsjednici komisija i radnih tijela i lovočuvar Mile Tanasković. Sjednicom je predsjedavalo predsjedništvo Skupštine u sastavu Dragan Pavlović predsjednik Skupštine, Klačar Mujo i Anđić Slaviša.
U prostorijama Jedinice za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine (u daljem tekstu; Jedinica), upriličen je 11. maja 2022. godine, sastanak predstavnika Lovačke komore Srbije i čelnih ljudi Jedinice koja je po prvi put osnovana i čiji će primarni zadatak biti borba protiv onih koji uništavaju i zagađuju prirodu i životnu sredinu.
Mnogo pre nego što su ljudi iz neolita izgradili Stounhendž, lovci-sakupljači iz mezolita su posećivali ovo mesto i koristili ga kao lovište. Arheolozi su otkrili lovačke jame i analizirali uzorke da bi saznali kako su lovci-sakupljači koristili zemlju tokom mezolita.
Lovački savez Republike Srpske obavještava svoje članice, ali i druga zainteresovana lica da je Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, utvrdilo termine za pripremno predavanje i polaganje lovočuvarskog ispita.
L.U."Fazan Srbobran” organizuje lovačku večeru 14.05.u holu osnovne škole "Vuk Karadžić" sa početkom u 20,00h.
Zrenjanin je raspisao konkurs za dodelu novca za sufinansiranje programa lovačkih društava u svrhu suzbijanja šakala na teritoriji tog grada.
Zbirka najlepših lovačkih priča "Iz Dnevnika Lovca" obuhvata period od 1935-te godine do 2020-te godine.
Zbirka najlepših lovačkih priča "Iz Dnevnika Lovca" obuhvata period od 1935-te godine do 2020-te godine.
Lovački savez Kosova i Metohije uputio je apel svim lovcima da shvate ozbiljnost trenutne situacije, kada je divljači neophodno da se obezbedi potreban mir radi reprodukcije.
Medvedi su u noći između 21. i 22. aprila napravili lom u pčelinjaku Aca Markovića iz ivanjičkog sela Pridvorica.
Rečeno je dosta toga što mnogi misle ali većina to prećutkuje. Ko je kriv za današnji status lovaca u regionu?
- Koliko su važne sve manifestacije koje organiziramo, svjedoče i najnovije turističke brojke - ističe osječki gradonačelnik Ivan Radić, dodavši da je ovog Uskrsa u Osijeku bilo 21 posto više noćenja nego rekordne 2019.
Dana 13.04.2022. godine na portalu www.021.rs objavljen je tekst pod nazivom ’’Šta orao krstaš iz naprednjačkog spota nije mogao da nam poruči’’ autorke Gorice Nikolin. U delu pomenutog teksta se pominju lovci na nedoličan i uvredljiv način. Naime, služeći se neistinama i ličnim predpostavkama autorka predstavlja lovce kao trovače zaštićenih vrsta životinja i ljude koji su iznad zakona.
Lovački Savez Srbije u ime svojih članova najoštrije osuđuje ovakvo narušavanja ugleda i časti lovaca koji su upravo uvek bili jedni od najvećih zaštinika životne sredine očuvanja brojnosti ne samo zaštićenih životinjskih vrsta već svih ostalih.
Uputićemo portalu www.021.rs zahtev da uklone sadržaj sa njihovog sajta i javno izvinjenje, a nakon toga LSS će ako bude potrebno i pokrenuti odgovarajuće sudske postupke.
izvor: LSS
Iako mnogi za veliku smrtnost životinja okrivljuju lov, i to naglašavamo LOV, a ne ilegalni lov (lovokrađu ili krivolov), to svakako nije istina. Pored nestanka staništa, elektrokolizije, svakako najveći uzrok smrtnosti jeste TROVANJE.