Lovište XIII/126 Lišane Ostrovičke "posvadilo" je lovce iz Zadarske i Šibensko–kninske županije, u tolikoj mjeri da su česti i incidenti između lovaca kad se susretnu na teritoriju nad kojih pretendiraju i jedni i drugi.

Zvuči kao uvod u kaubojske romane, ali iz Lovačke udruge Benkovac, koja ima više od 400 članova, a na području lovišta Lišane djeluje njih 80-ak, uvjeravaju nas da je stvar otišla toliko daleko da u međusobnim razgraničavanjima "ureduje" i policija.

– Imali smo lovnogospodarsku osnovu nad tim područjem, međutim Nediljko Dujić, predsjednik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije i utjecajni šibenski HDZ-ovac, oduzeo nam je taj dio lovišta. Oni su godinu dana poslije nas dobili lovnogospodarsku osnovu i taj dio terena uzeli su sebi. Sad se dogodilo da imamo lovnogospodarsku osnovu na tom dijelu lovišta i mi i oni, što zakonski nije moguće. To je išlo političkim linijama, pa smo se obratili našoj Županiji, pročelniku za poljoprivredu Danielu Segariću.

Čak 300 lovaca potpisalo je peticiju protiv toga. Pobunili smo se jer mi tu živimo i to je naše, a gospoda iz Šibenika su to prisvojila sebi. Dujić je organizirao arbitražu, iako je ona postojala i prije. Nama je to područje koje oni svojataju kilometar od kuće i zadarski je teren, unutar Zadarske županije, a arbitraža je provedena praktički u Zagrebu i njome je presuđeno da to pripada njima – kaže nam benkovački lovac. 

SUGLASNOST ZA PRIPOJENjE

– Zadarska županija nije dala Šibensko-kninskoj županiji suglasnost da im se to pripoji i ta odluka nikad nije došla na dnevni red. Šibensko-kninska županija nije bez te suglasnosti ništa mogla provesti. Sad oni nama zovu policiju, osobno sam dobio pet-šest prijava, a ne mogu mi po papirima ništa. Pravo ima onaj tko ima koga. Naša se županija skoro odrekla tih spornih 306 hektara; da se mi koji tamo živimo nismo pobunili, to bi im prošlo. A njima u Šibeniku je stalo do toga lovišta jer tamo dovode Talijane koji im plaćaju. Mi dođemo loviti, oni zovu policiju. Ali smo i mi sve to javljali policiji. Utvrđeno je da su bili u krivolovu, ali policija ništa nije poduzela – kaže nam lovac koji je želio ostati anoniman jer su mu, tvrdi, prijetili da će ostati bez oružja.

Kako doznajemo, u svibnju prošle godine bio je sastanak kod ministrice poljoprivrede Marije Vučković, na kojoj su bili predstavnici zadarske i šibenske strane. Bio je dogovoren idući sastanak u rujnu, ali taj se sastanak nije održao, tako da je situacija i dalje u pat-poziciji.

Damir Perić, predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije, potvrdio nam je kako postoji problem oko lovišta u Lišanima.

– To se lovište nalazi pod ingerencijom Zadarske županije, koja izdaje koncesije za sva lovišta na svom području. Tamošnje lovačko društvo je naša članica, mi smo tu da im pomognemo, da radimo skupa. Što se tiče granica lovišta, tamo je došlo do nekih odluka za koje smatram da ih Zadarska županija neće provesti. Stav Lovačkog saveza Zadarske županije je takav da se ne mijenjaju granice – ističe Perić.

GOSPODARSKA OSNOVA

Temeljni akt gospodarenja lovištem je gospodarska osnova koju je za lovište Lišane Ostrovičke Lovačka udruga Benkovac napravila godinu dana prije. Šibensko-kninska županija je te granice potom izmijenila na temelju rješenja Ministarstva poljoprivrede. Zadarska je županija to trebala na svojoj skupštini prihvatiti, međutim to nije prihvaćeno i sad je to dosta zamršeno, kaže Perić.

– Bilo je dosta razgovora o toj temi i u jednom se trenutku reklo: u redu, ako je to njima bitno, ako im je taj ulaz u lovište mali, jedan dio terena tražio bi se na drugoj strani da oni daju, a njima bi se ustupio dio koji je njima bitan. Oni na to nisu pristali i sad je situacija takva kakva jest. To nije dobro. Imali smo sastanak na kojemu su bili čelnici obiju županija i dogovoreno je na kraju da se na tom terenu svi suzdrže od bilo kakvih aktivnosti osim prihrane divljači, znači da nema lova.

Što će se dalje događati, ne znam, ali naš je stav, ponavljam, da granice ostaju nepromijenjene jer je to lovište Lovačke udruge Benkovac. Razgovore je moguće dalje nastaviti, ali bez demonstracije nečije političke nadmoći ili pozicije, što je posebno neprihvatljivo – kazao nam je Perić.

Predsjednik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije Nediljko Dujić ima, jasno, sasvim drukčije stajalište o tom problemu.

– Kad su se formirala lovišta 1997. godine, dio površine Šibensko-kninske županije pripojen je zadarskim lovištima, na području Bukovice 8000 hektara i Vrelo Zrmanje 3700 hektara. Došli smo u situaciju da je lovište Trolokve zbog takvih potvrđenih granica po zakonu postalo nefunkcionalno jer na čvoru Bribirske mostine, površine 1300 hektara, imalo jednu točku gdje se prekidala ta površina na dva dijela. Uvijek je tu bilo sporno između jednih i drugih lovaca i bilo je prirodno i normalno da se tu stvori jedan koridor, tako da lovište nije prekinuto na dva dijela.

Išlo se na arbitražu i pregovore između Šibensko-kninske i Zadarske županije i na kraju se došlo do rješenja da se na području Ostrovice jedan koridor od zanemarivih 300 hektara pripoji lovištu Trolokve i da postane jedinstvena cjelina, da može opstati kao lovište. Prije rata je tako to i bilo, pitanje je zašto je nakon rata netko potezao granicu dva kilometra unutar Šibensko-kninske županije i tu je nastao taj prijepor. Taj koridor od 300 hektara je zanemariv za lov jer je preblizu kuća i tu zapravo nitko ne može gospodariti. Do spora je došlo između nekoliko ljudi koji su u tom prostoru krivolovili godinama i sad su oni najglasniji – mišljenja je Dujić.

NOVA ARBITRAŽA

– Zadarska županija postavila se na način da bi željela zadržati površine Bukovice i Vrela Zrmanje i ne dopustiti formiranje toga koridora, sve na štetu Šibensko-kninske županije. To je nekorektno i nerealno, ali i oni imaju pravo na svoj stav. Ministarstvo je u arbitraži, od predloženih 600 hektara, prihvatilo 300 hektara koji idu preko sredine Ostrovičkog polja i, po mojemu mišljenju, nikome ne stvaraju nikakav problem. Lovoovlaštenik lovišta Trolokve dobio je sve potrebite dozvole da upravlja tim lovištem.

A druga je stvar što druga strana to ne prihvaća i pravi probleme na terenu. Ovo može ostati kako jest ili ići na novu arbitražu, tako da spomenute površine od 13 tisuća hektara Zadarska županija vrati Šibensko-kninskoj te da mi formiramo dva nova lovišta gdje ćemo riješiti problem lovozakupa – kaže Dujić, koji otklanja prigovore o demonstraciji (svoje) političke sile u sporu.

– Ma kakav HDZ, kakve veze to ima s lovstvom? Ovdje se radi o odnosu 13.000 hektara i 300 hektara. Taj koridor manje je širine od 500 metara. Na kraju krajeva, naselje Žažvić je sastavni dio grada Skradina. Zanemaruju da je 98 posto toga zemljišta u vlasništvu građana koji su s područja grada Skradina. Da je granica bila uspostavljena na normalan način, ne bi bilo nikakvih problema.

Mi smo spremni povući granice lovišta po granicama županija ako se ne možemo drukčije dogovoriti. Pa ćemo svatko u svojoj županiji formirati lovišta kako znamo, bez međusobnih prijepora – zaključuje Dujić.

A do rješenja, jednim i drugim lovcima bilo bi najbolje ostaviti puške – kući.

izvor: slobodnadalmacija.hr