HR:Sjever nije crna točka krivolova, no neke se vrste, poput prepelica, itekako lovi!

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive
 

 

 

Početkom ožujka kod HE Dubrava u visini Preloga akciju uklanjanja zamijećenih bespravno načinjenih lovačkih čeka proveli su Javna ustanova za zaštitu prirode “Međimurska priroda”, Javna ustanova “Priroda” Varaždinske županije i Udruga “Biom” u suradnji s HGSS-om.

Radi se o temi o kojoj smo pisali u jednom od prijašnjih brojeva Regionalnoga tjednika od 10. ožujka te koja nas je nagnala da se pozabavimo problematikom krivolova i lovokrađe u širem kontekstu.

Osobita zaštita

Krivolov i lovokrađa predstavljaju oblik krađe društvene imovine. U Ustavu Republike Hrvatske (čl. 52.) stoji da “biljni i životinjski svijet i drugi dijelovi prirode” uživaju “osobitu zaštitu države”, kao i da se prava i načini iskorištavanja uređuju zakonom. Za situaciju s pojavnošću navedenih prekršajnih ili kaznenih djela poslali smo upite policijskim upravama Međimurske i Varaždinske županije.

– Zakon o lovstvu uređuje gospodarenje divljači, lovištem i objektima postavljenim na lovištu (lovačke čeke), dok inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja lovna inspekcija Državnog inspektorata.

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u cilju suzbijanja nezakonitog lova kako samostalno, tako i u suradnji s lovačkim udrugama, provode obilaske lovišta. Radi uspješnijeg uočavanja i hvatanja krivolovaca u nezakonitim radnjama policijski službenici koriste svu raspoloživu opremu, poput uređaja za noćno promatranje i termovizijske kamere.

Ako dođe do dojava građana, nadležnih inspektora ili čuvara prirode, policijski službenici izlaze na intervencije te tom prilikom utvrđuju elemente kaznenih djela ili prekršaja. Ukoliko se u postupanju utvrdi postojanje kaznenog djela, kriminalističko istraživanje provode policijski službenici, dok je za postupanje kod prekršaja nadležna lovna inspekcija Državnog inspektorata.

Tijekom 2020. godine utvrđena su dva kaznena djela protuzakonitog lova, u kojima su zasad nepoznati počinitelji vatrenim oružjem usmrtili srneću divljač, dok 2019. godine nisu zabilježena takva kaznena djela – kažu iz PU međimurske. Na njih se nadovezuju varaždinski kolege, koji dodaju da problematika protuzakonitog lova ne predstavlja posebno izraženi problem na području Policijske uprave varaždinske:

– Kazneno djelo protuzakonitog lova i ribolova opisano je u članku 204. Kaznenog zakona. Tim je člankom za protuzakoniti lov divljači u vrijeme lovostaja ili na području na kojem lov nije dopušten ili ukoliko je lov izvršen od strane osobe koja nema položeni lovački ispit zapriječena kazna zatvora do jedne godine. Za teže oblike ovoga kaznenog djela, npr. za lov divljači na način ili sredstvima kojima se ona masovno uništavaju, propisana je kazna do triju godina zatvora.

Što se samih kaznenih djela protuzakonitog lova i ribolova tiče, na području Policijske uprave varaždinske su u 2020. godini evidentirana četiri takva kaznena djela. U trima slučajevima radilo se o protuzakonitom lovu srneće divljači, dok se u jednome slučaju radilo o divljim svinjama.

Lov na zaštićene vrste

Dojavu o postojanju ilegalnih lovačkih čeka dobili su od Udruge „Biom“, objašnjava glavni čuvar prirode Velimir Bašek iz JU “Međimurska priroda”.

– Nakon toga smo uz podršku HGSS-a, s kojim radimo na nadzoru vodenih površina, izašli na teren. Utvrdili smo da se na spomenutome području nalazi čak sedam čeka: tri su bile na međimurskoj, a četiri na varaždinskoj strani. Budući da Hrvatska elektroprivreda, koja također upravlja tim područjem, mora izdati suglasnost za sve građevinske zahvate koji se tamo provode, poslali smo im upit u kojem smo postavili pitanje jesu li ikomu dopustili gradnju čeke ili više njih.

Od njih nam je stigao odgovor da nikad nisu izdali suglasnost za gradnju. Osim toga, lovačka društva koja imaju lovišta na tome području takvu suglasnost trebala bi tražiti od „Međimurske prirode“ kao Javne ustanove, što nijedno društvo nije učinilo. Iz Lovačkoga saveza Međimurske županije javili su nam da te lovno-tehničke objekte nemaju zabilježene u svojim knjigama – objašnjava Bašek.

Na jednome od zimskih prebrojavanja ptica, koja Udruga “Biom” i volonteri provode svake godine, fotografirali su dvije osobe koje su pucale na jato pataka i gusaka. Samo dvije od pet-šest vrsta u jatu bile su lovne, a pucano je iz sačmarica kojima je nemoguće selektivno loviti, što znači da su navedene osobe pucale na zaštićene vrste! – kaže.

U akciju se uključila i Javna ustanova “Priroda” Varaždinske županije.

– Pojam krivolova odnosi se na nedozvoljene načine lova, koji se prema odredbama Zakona o lovstvu odnose na ubijanje životinjskih vrsta na nedozvoljene načine. Naime, Zakon o lovstvu između ostalog definira lovne vrste, način njihova lova, godišnji period u kojem se lov na njih odvija, kao i područja na kojima ih je dozvoljeno loviti. I Zakon o zaštiti prirode kaže da je zabranjena uporaba sredstava za hvatanje i/ili ubijanje, koja mogu prouzročiti lokalno nestajanje ili značajan poremećaj populacija vrsta ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Hrvatske

U Hrvatskoj je redovito prisutno više od 300 vrsta divljih ptica i procjenjuje se da trećina vrsta stradava u značajnim brojevima upravo zbog nedozvoljenog načina lova. U tom su smislu posebno ugrožene vrste prepelica (Coturnix coturnix), liska (Fulica atra), kao i neke od strogo zaštićenih vrsta ptica vodarica poput sive guske (Anser anser) ili patke žličarke (Anas clypeata), koje zimuju na vodenim površinama u Hrvatskoj.

Ugrožene su i brojne zaštićene ptice grabljivice i sove, koje se tradicionalno smatraju štetočinama jer se hrane s divljači (zbog čega ih se nastoji istrijebiti), kao i ptice pjevice poput češljugara (Carduelis carduelis) koji se uzima iz prirode zbog lijepog izgleda, glasanja i križanja s drugim pticama. I prilikom dopuštenog lova na određenu pernatu divljač (divlje patke i crne liske), kao kolateralne žrtve često stradavaju i brojne strogo zaštićene vrste ptica, posebno ptice vodarice koje lete u miješanom jatu.

Većina nezakonitih radnji protiv ptica nikad se ne prijavi, niti se zna da su se dogodile. Naime, nedozvoljeni lov najčešće se odvija vikendom, noću ili rano ujutro, kad ni inspekcijske, ni nadzorne službe javnih institucija ne rade. Iz tog su razloga od velikog značaja aktivnosti pojedinih nevladinih udruga, koje predano rade na suzbijanju nezakonitih radnji protiv ptica. Jedna od njih je Udruga Biom, koja je i predstavnik Hrvatske u BirdLife Internationalu, svjetskoj krovnoj organizaciji za zaštitu ptica i njihovih staništa.

Udruga “Biom” već niz godina predano radi na suzbijanju nezakonitih radnji protiv ptica, u suradnji s partnerskim organizacijama poput javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. I nedavno provedenu akciju uklanjanja ilegalnih lovačkih čeka na akumulacijskom jezeru HE Dubrava inicirala je upravo Udruga “Biom”, koja je prva uočila nedozvoljene načine lova i izrazila sumnju u legalnost čeka postavljenih u plićim dijelovima jezera, odnosno da ih koriste krivolovci. Zajedničkom akcijom javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Međimurske i Varaždinske županije, Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) – Stanica Čakovec i Udruge “Biom”, čeke su uspješno uklonjene.

Vjerujemo da će u budućnosti biti i više ovakvih i sličnih akcija, u cilju očuvanja vrsta značajnih za očuvanje višestruko zaštićenog područja rijeke Drave. Naime, područje uz rijeke Muru i Dravu u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji zaštićeno je u sklopu regionalnog parka Mura-Drava i ekološke mreže Natura 2000, a to je područje i sastavni dio prekograničnog hrvatsko-mađarskog UNESCO Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Sektori lovstva i zaštite prirode u budućnosti moraju intenzivnije surađivati na suzbijanju problema nedozvoljenog lova, a nikako ga opravdavati. Bez sustavnog i cjelovitoga pristupa i suradnje svih institucija, nekoliko pojedinačnih inspektora teško može stati na kraj krivolovu.

Intenzivnija suradnja s nevladinim organizacijama tu svakako može pomoći, što je pokazala i provedena akcija uklanjanja nelegalnih lovačkih čeka iz akumulacijskog jezera HE Dubrava – objašnjava ravnateljica JU “Priroda” Varaždinske županije Jelena Pavleković.

Borba suradnjom:Krivolov ptica u Hrvatskoj je jako raširen, ističu iz Udruge “Biom”

– U Hrvatskoj godišnje u protuzakonitom lovu strada oko 500.000 ptica, zbog čega je Hrvatska među najgorim državama na Sredozemlju glede krivolova ptica. Sjever Hrvatske ne bismo nazvali crnom točkom krivolova, ali krivolov je i dalje tu prisutan, čeke na akumulaciji HE Dubrava to jasno pokazuju. Ono što je sigurno prisutno na sjeveru Hrvatske je krivolov na prepelice. Svake godine na poljima diljem Hrvatske, od početka kolovoza pa sve do listopada, mogu se čuti ilegalne električne vabilice koje oponašaju glasanje prepelica. Bitno je boriti se protiv krivolova na raznim frontama, a Udruga “Biom” to i promovira u svom radu. Smatramo kako je suradnja svih institucija jedini način da se problem krivolova dugoročno riješi u Hrvatskoj. Zakon je vrlo jasan. Krivolov je kazneno djelo i dužni smo ga prijaviti bez odgode policiji na 112. Svaki građanin se može boriti protiv krivolova u svojoj sredini, dapače, građani imaju važnu ulogu u tome da se krivolov zaustavi.

Nedavna akcija uklanjanja ilegalnih lovačkih čeka je odličan primjer suradnje javnosti, udruga i državnih institucija. Od svojih članova smo dobili obavijest o ilegalnim čekama, a uz to i informaciju kako je s tih čeka u sat vremena bilo nevjerojatnih 120 ilegalnih pucnjeva! Morali smo odmah reagirati te smo nazvali čuvara prirode u Javnoj ustanovi “Međimurska priroda”, budući da oni upravljaju ekološkom mrežom unutar koje je i akumulacija Dubrava. Dalje je sve Javna ustanova preuzela na sebe – kontaktirali su lovačka društva, HEP Proizvodnju d.o.o koja upravlja akumulacijom, lovnu inspekciju te Javnu ustanovu “Priroda” Varaždinske županije. Rušenje čeka, u kojoj je veliku podršku dao i HGSS, bila je samo kruna te suradnje. Mi u Udruzi “Biom” sretni smo da smo mogli sudjelovati u ovoj pozitivnoj priči! – zaključuju.

Udruga Biom provodi projekt “Life Against Bird Crime”, kojim se bori protiv krivolova ptica u Hrvatskoj. Projekt je financiran putem Programa “LIFE” Europske unije, a sufinancira ga i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Više informacija možete naći na biom.hr.

Što kažu iz Međimurskoga lovačkog saveza?

– Krivolov u Međimurskoj županiji je konstanta koja lovozakupnicima nanosi ogromnu štetu. Krivolovi se sa vatrenim oružjem (jelenska divljač, srneća divljač i zečevi) te žičanim zamkama (srneća i sitna divljač). Svjesni smo da je krivolov „tradicijsko“ kazneno djelo i da će ta rabota biti uvijek prisutna u područjima gdje ima divljači. Intenzitet miniranja lovišta ovim napravama možemo usporediti s elementarnom nepogodom. Lovačka društva putem svojih članova organiziraju pojačano nadziranje lovišta. Prošle godine u lovištima je prikupljeno više od dvije tisuće žičanih zamki.

Lovci svojim aktivnostima i ovlastima mogu biti samo promatrači i kod otkrivanja nedjela pozvati policiju da pokuša dolaskom na lice mjesta uhvatiti krivolovce, što se u praksi pokazalo nedjelotvornim.

U budućnosti treba izmijeniti zakonsku regulativu koja bi lovočuvarima donijela status službene osobe ili pak unutar Ministarstva unutarnjih poslova oformiti „zelenu policiju“ kojoj bi prvenstvena uloga bila sprečavanje krađe u šumama, poljoprivrednih kultura s polja, sprečavanje divljeg odlaganja otpada i na kraju suzbijanje krivolova.

Kod otkrivanja krivolovaca i dovođenja pred sud, suci bi trebali biti rigorozniji kod izricanja kazni, jer ova vrsta nedjela podliježe kaznama iz više važećih zakona RH. Ovom prilikom ističem pošast žičanih zamki. U trenutku kada se životinja uhvati na takvu zamku, slijedi višednevna agonija do trenutka uginuća. Žičane zamke koje su postavljene ne biraju žrtvu, ni vrijeme stradanja. Imali smo primjere da se u zamku uhvati visoko bređa srna. Takvo postupanje pojedinaca za svaku je osudu, jer životinje ugibaju u velikim mukama.

Apeliram na širu javnost da kod pronalaska zamki ili uginulih životinja obavijeste lokalno lovačko društvo, policiju ili Lovački savez Međimurske županije. Kod pronalaska trupla uginulih životinja, ista se ne smiju dirati, ni premještati – kaže tajnik Međimurskoga lovačkog saveza Mladen Lacković.

izvor:regionalni.com

Ivan Goran Herman

Lov i još ponešto©2021 Sva prava zadržana. Design & SEO by NewNowMedia

Search