Sve Novosti

Divljač

Srbija

Region

Najava događaja

Istaknuto

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Arktički zečevi mogu da odu veoma daleko. Pripadnik Lepus arcticus-a u severnoj Kanadi putovao je dalje nego što je iko znao da je moguće da ova rasa putuje.

BBYY, kako je odrasla ženka poznata, napravila je divlji trk od više od 388 kilometara za 49 dana – što je najveća udaljenost ikada zabeležena među arktičkim zečevima, zečevima ili bilo kojim drugim rođacima – izveštavaju istraživači.

– Pomisliti da je tako mala životinja, koja živi u tako ekstremnim uslovima, putovala u proseku osam kilometara dnevno tokom sedam nedelja, zaista je zapanjujuće, kaže Džoel Berger, ekolog sa Državnog univerziteta Kolorado u Fort Kolinsu i viši naučnik u Društvu za zaštitu divljih životinja u Bronksu, koji nije bio uključen u studiju.

Arktički zečevi – koji su otprilike teški kao kućne mačke, oko četiri kilograma – poželjan su plen lisica i vukova u arktičkoj tundri. S obzirom na važnu ulogu zečeva u arktičkoj mreži ishrane, ekolog koji proučava sisare, Domink Bertoks, sa Univerziteta Dominque Berteaux of the Université du Québec à Rimouski, želeo je da sazna kako se životinje kreću po sušnim predelima.

Godine 2019, Bertoks i kolege su postavili ogrlice za satelitsko praćenje na 25 zečeva uhvaćenih u blizini severnog vrha ostrva Elsmere u Nunavutu, Kanada. Dok su zečevi brzo odskakali, istraživači nisu imali pojma da stvorenja počinju neverovatnu ekspediciju preko tundre, kaže Berto. To je zato što zečevi i njihovi rođaci, zvani lagomorfi, obično provode svoje živote na jednoj poznatoj teritoriji gde je hrane u izobilju i lako ju je pronaći.

Arktički zečevi su poneli taj trend, a većina je putovala između 113 i 310 kilometara. Niko se nije približio BBYY, koja je preminula od nepoznatih uzroka oko mesec dana nakon što je stigla na svoje konačno odredište.

Da bi zec izdržao tako opasno putovanje, mora da izbalansira potrebu da pronađe hranu, a da ne postane hrana, kaže Denis Marej, kopneni ekolog sa Trent univerziteta u Piterboru u Kanadi, koji nije bio uključen u posao. To čini BBYY-jin izlet još impresivnijim, kaže on.

Berto i kolege se nadaju da će podaci iz BBYY-a i drugih zečeva pomoći da se stručnjaci informišu o strategijama očuvanja ekosistema polarnih pustinja. Ali čak i u ovoj ranoj fazi, uzbudljivo je pronaći nešto neverovatno u životinji za koju smo mislili da dobro poznajemo, kaže Berto.

izvor:sremskevesti.rs

Tags: ,

User Rating: 3 / 5

Star ActiveStar ActiveStar ActiveStar InactiveStar Inactive

Kada se pomene Grčka, prvo što se pomisli o toj nama prijateljskoj zemlji, jesu prelijepe plaže i more. Ipak, unutrašnjost države krije mnogo više ljepota. Biološka raznovrsnost, što se tiče i flore i faune, veoma je visoka. Lovne divljači ima na više nego zadovoljavajućem nivou, a broj od preko 300.000 lovaca govori dovoljno da Grci vole prirodu i uživanje u lovu.

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Najnovije otkriće grobnice u Južnoj Americi pokazuje koliko još uvek ne znamo o drevnim društvima. Grobno mjesto staro 9.000 godina koje se nalazi u južnom Peruu potencijalno ukazuje da bi učenje o rodnim ulogama u društvima lovaca i sakupljača moglo biti donekle netačno.

Previous Next

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Malo ko zna da se u majdanpečkoj opštini, osim rudarenja, ljudi bave i brojnim drugim zanimljivim poslovima. Ono po čemu se ovaj kraj izdvaja od ostalih u Srbiji, je i po prvoj registrovanoj farmi jelena lopatara na ovim prostorima, smeštenoj u brdskoplaninskom delu, u mestu zvanom Pojenje u ataru sela Jasikova.

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Kada su izašli da provere šta im šušti u dvorištu, meštani sela Cerje nadomak Niša zatekli su mladunče divlje svinje, pa su pozvali Zoo planet da je zbrine. Kako kaže predsednik ovog udruženja Dušan Stojanović, sudeći po pupčanoj vrpci, divlja svinja nije bila starija od jednog dana, ali su je i zbrinuli, pa je postala novi stanovnik Zoo kutka u Kamenici.

Pretpostavlja da su njegovu majku preplašili psi, pa je pobegla, zajedno sa ostalim mladuncima, dok se ovo izgubilo.

Imalo je pupčanu vrpcu, znači da su se skoro rodili, nije prošao ni jedan dan. Bilo je jadno, gladno i smrzlo se, treslo se, ali smo ga ugrejali, nahranili mlekom i sada je dobro, evo trči upravo oko mene - priča Stojanović.

Ovo je prvi put da se divlja svinja nađe među životinjama smeštenim u Zoo kutku, a hoće li tu i ostati - zavisi od nje.

Videćemo šta ćemo sa njim. Zavisi od toga da li će da se mnogo veže za nas ili će da podivlja. Ako bude skroz pitomo najverovatnije će da ostane kod nas, zato što predstavlja rizik ako se pusti, jer će da veruje ljudima, pa su opasnost lovokradice, a možda će i da se spušta do sela, da ulazi kod ljudi i da ih plaši - priča Stojanović.

Inače, u Zoo planetu još nema posetilaca i predviđaju da ih zbog epidemije virusa korona neće biti još tri meseca, pa imaju problema sa novcem. Nedavno im je, nakon pisanja medija, veliki broj ljudi donirao novac i hranu, ali sada se ponovo javljaju problemi. Zato su se prijavili na platformu Donacije i pozivaju ljude da im ovim putem pomognu, kako bi životinje ostale site i zdrave.

 

Izvor:Južnevesti.com

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive

Kao društveno odgovorna asocijacija lovaca udruženih u pokrajinski lovački savez, a i radi pokazivanja solidarnosti sa državom u borbi protiv virusa Covid-19, Lovački savez Vojvodine je odlučio da da svoj doprinos.

U saradnji sa kabinetom pokrajinskog sekretara, Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr. Vukom Radojevićem, uplaćena je donacija Lovačkog saveza Vojvodine u iznosu od 150.000 dinara, koja će biti upotrebljena posredstvom Sekretarijata za zdravstvo AP Vojvodine kao pomoć zdravstvenim radnicima.

Lovci udruženi u Lovački savez Vojvodine na ovaj način žele da pomognu one koji rade da se borba protiv Corona virusa izgura do kraja pritom izlažući sebe konstantnom riziku, a to je naše medicinsko osoblje.

 

izvor:lovackisavezvojvodine.com

Lov i još ponešto©2019-2023 Sva prava zadržana. Design & SEO by Lov i još ponešto

Radio Lovac uživo

Search